Dok Evropska unija pokušava konsolidirati svoj politički identitet u sve turbulentnijem globalnom poretku, novi trgovinski udarac iz Washingtona dolazi kao hladan tuš.
Prema analizi britanskog lista The Guardian, uvođenje 30% carina na ključne evropske proizvode od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa duboko potresa temelje transatlantskih odnosa i stavlja Brisel pred jedan od najtežih trgovinskih izazova u posljednjim decenijama.
Radikalan zaokret
Iako su trgovinske tenzije između SAD i EU starijeg datuma, ovaj potez se smatra radikalnim zaokretom u američkoj ekonomskoj politici, osmišljenim ne samo kao ekonomska mjera već i kao jasan politički signal – Amerika će uslovljavati prijateljstva interesima, bez mnogo obzira na partnerstva.
Guardianova analiza naglašava da EU sada mora izbalansirati tri međusobno suprotstavljena cilja: izbjeći otvoreni trgovinski rat s najvećim trgovinskim partnerom, očuvati unutrašnje jedinstvo među članicama, koje se nejednako oslanjaju na izvoz u SAD te istovremeno ne ostaviti utisak slabosti, jer bi to dalo vjetar u leđa sličnim protekcionističkim zahtjevima iz drugih svjetskih centara moći.
Zemlje poput Njemačke i Nizozemske, čija ekonomija direktno zavisi od izvoza mašina, automobila i industrijskih komponenti, pod najvećim su pritiskom. S druge strane, mediteranske članice, koje već trpe inflatorne udare i imaju manji izvoz prema SAD, traže diplomatski oprez.
Brisel u dubiozi
The Guardian posebno ističe da Brisel trenutno razmatra dva paralelna pravca odgovora. Prvi je diplomatski – pokušaj da se kroz G7 i WTO institucionalne mehanizme utiče na Washington i smanji napetost. Drugi je priprema paketa protumjera u vrijednosti do 21 milijarde eura, uključujući ciljane carine na američke proizvode – od motocikala i džinsa, do alkohola i energetskih derivata.
Međutim, upozorava Guardian, nijedna od ovih opcija ne dolazi bez rizika. Odlučna reakcija može dodatno eskalirati situaciju i pogoditi evropske potrošače i proizvođače, dok mlaka reakcija nosi rizik potpunog gubitka kredibiliteta Evropske komisije kao zaštitnika zajedničkog ekonomskog prostora.
Također, postavlja se pitanje političke volje. Sa izborima u SAD pred vratima, mnogi evropski lideri oklijevaju, nadajući se da bi se novi sastav Bijele kuće mogao distancirati od aktuelne trgovinske agresije. No, kako piše The Guardian, takva kalkulacija može biti skupo čekanje – ne samo za privredu, već i za političku budućnost Evropske unije.
U međuvremenu, evropski diplomati traže saveznike, u Kanadi, Meksiku, Japanu i Južnoj Koreji, kako bi zajednički artikulisali otpor unilateralnim ekonomskim udarima. No, kako zaključuje Guardian, globalna pravila igre mijenjaju se brže nego što ih Brisel stiže shvatiti.