Evropska komisija još nije odlučila kako tačno da primijeni Zakon o digitalnim uslugama (DSA) na ChatGPT, koji bi trebalo da obezbijedi da velike internet platforme smanje svoje rizike.
Evropskoj uniji biće potrebno najmanje još godinu dana da odluči kako će primijeniti svoje novo digitalno zakonodavstvo na ChatGPT, pokazuje analiza Politica.
Korišćenje ovog alata vještačke inteligencije u Evropi naglo raste, a kompanija OpenAI ovog je mjeseca objavila da je ChatGPT dostigao važan prag za regulatorni nadzor – više od 120 miliona korisnika mjesečno koristi njegovu funkciju pretraživanja.
Međutim, Evropska komisija još nije odlučila kako tačno da primijeni Zakon o digitalnim uslugama (DSA) na ChatGPT, koji bi trebalo da obezbijedi da velike internet platforme smanje svoje rizike. Odluka se očekuje tek sredinom 2026. godine, potvrdio je visoki zvaničnik Komisije.
ChatGPT izvan domašaja postojećih definicija
Ova situacija postaje svojevrsni test sposobnosti EU da se nosi sa rizicima koje donose veliki jezički modeli – tehnologije koje postaju jednako svakodnevne kao internet pretraživači. Međutim, DSA je napisan prije nego što je ChatGPT uopšte postao široko korišćen, pa njegovi pojmovi ne obuhvataju jasno chatbotove, što Brisel dovodi u rizik da ponovo zakasni sa reakcijom.
OpenAI je nedavno priznao da oko 1,2 miliona korisnika nedjeljno vodi razgovore s ChatGPT-om koji “upućuju na suicidalne namjere”, dodajući da “u rijetkim slučajevima model ne reaguje onako kako bi trebalo u osjetljivim situacijama”.
“Za industriju naviknutu na dobrovoljne AI standarde, DSA-ov obavezni režim detaljne provere biće hladan tuš”, izjavio je Matijas Vermejlen, direktor briselske konsultantske agencije AWO.
“OpenAI će morati značajno da podigne ljestvicu i neće moći samo da kopira ono što trenutno radi”.
Kompanija nije komentarisala te navode, već je uputila na svoje internet stranice o usklađenosti s DSA-om, napominjući da se broj od 120 miliona odnosi samo na korisnike funkcije pretraživanja, a ne na cijeli servis.
Pod nadzorom i DSA-a i Zakona o vještačkoj inteligenciji
ChatGPT već podleže Zakonu o vještačkoj inteligenciji (AI Act), prema kojem od avgusta mora da procijeni i ublaži rizike, a može biti kažnjen sa do 15 miliona evra ako to ne učini. Međutim, broj korisnika sada ga svrstava među velike internet platforme koje prema DSA-u imaju više od 45 miliona mjesečnih korisnika – što znači i mogućnost kazne do 6 posto globalnog godišnjeg prihoda.
Pitanje je, međutim, kako će Komisija klasifikovati ChatGPT – kao pretraživač, platformu ili digitalnu uslugu – jer od toga zavisi koje će mu se obaveze nametnuti. Ako bude svrstan kao pretraživač, mogao bi izbjeći neke zahtjeve, poput obaveze omogućavanja korisnicima da prijave i uklanjaju sadržaj.
Ako odluka bude donijeta sredinom 2026. godine, DSA obaveze bi za OpenAI stupile na snagu krajem naredne godine. Kompanija bi tada morala da dostavi opsežan izvještaj o proceni rizika, uključujući moguće uticaje na izbore, javno zdravlje i osnovna prava.
Sudar dva zakona
Za sada ostaje nejasno kako će se DSA i AI Act preklapati. AI Act kategorizuje modele prema riziku – od neprihvatljivog do minimalnog – dok DSA zahtijeva da velike platforme procjenjuju “sistemske rizike” poput dezinformacija, uticaja na izbore i javno zdravlje.
Prema pravnicima, to preklapanje nije savršeno.
“Neki rizici, poput dezinformacija i deepfake sadržaja, potpadaju pod DSA, dok će drugi – kao što je korišćenje ChatGPT-a u procesima zapošljavanja – ostati u okviru AI Acta”, objašnjava Žoao Pedro Kintajš, profesor prava informacija na Univerzitetu u Amsterdamu.
On upozorava da bi zbog toga moglo doći do “regulatornih rupa” u procjeni rizika, ali i do mogućnosti da OpenAI iskoristi “sigurnosni zaklon” (safe harbor) – odredbu prema kojoj platforme nisu odgovorne za sadržaj koji na njima objavljuju korisnici.
Kako sada stvari stoje, Brisel još nije pronašao način da svoju ambicioznu digitalnu regulativu uskladi s razvojem tehnologije koja ju je već nadmašila.