Pred južnom Europom je ljeto žestokih suša, a s obzirom da neke
regije već sada pate od nestašice vode, poljoprivrednici očekuju najgore
prinose u posljednjih nekoliko desetljeća, piše Reuters.
Kako klimatske promjene iz godine u godinu čine tu regiju sve
toplijom i sušom, rezerve podzemnih voda skoro su posve iscrpljene. Tlo
je postalo suho u Španij, južnoj Francuskoj i Italiji. Niske razine
rijeka i akumulacijskih jezera ugrožavaju i proizvodnji električne
energije iz hidroelektrana ovoga ljeta, prenosi Jutarnji list
S obzirom na temperature koje su u nekim područjima već sada na
razini ljetnih, znanstvenici upozoravaju da Evropu očekuje još jedno
brutalno ljeto, nakon prošlogodišnjeg koje je bilo najtoplije u istoriji i donijelo sušu najgoru u najmanje 500 godina.
Stanje sa sušom će se pogoršati ovog ljeta‘, kaže Jorge Olcina, profesor na Sveučilištu Alicante u Španiji.
U ovom trenutku šanse da će kiša riješiti problem, vrlo su male. ‘U
ovo doba godine, jedino što možemo očekivati su lokalne oluje, koje neće
riješiti silan manjak oborina‘, rekao je Olcina.
Tražeći hitnu pomoć EU-a, španjolski ministar poljoprivrede Luis Planas
upozorio je da su ‘problemi koje je izazvala ova suša toliko veliki da
se njezine posljedice ne mogu riješiti samo nacionalnim sredstvima‘,
navodi se u pismu koje je 24. travnja poslano Europskoj komisiji.
Južna Evropa nije jedina koju je ove godine zadesila ozbiljna
nestašica vode. I rog Afrike prolazi kroz najgoru sušu u posljednjih
nekoliko desetljeća, a povijesna suša u Argentini uništila je usjeve
soje i kukuruza.
Na Sredozemlju, gdje je prosječna temperatura sada 1,5 C viša nego
prije 150 godina, sve češće i ozbiljnije suše u skladu su s
predviđanjima znanstvenika o utjecaju klimatskih promjena na tu regiju.
‘Što se tiče znakova klimatskih promjena, sve što se događa poklapa se s onim na što smo upozoravali‘, rekla je Hayley Fowler, profesorica utjecaja klimatskih promjena na Sveučilištu Newcastle.
Unatoč tome što su dugoročne prognoze već odavno objavljene, s
pripremama se kasni. Mnoge poljoprivredne regije tek trebaju uvesti
metode za uštedu vode poput preciznog navodnjavanja ili se prebaciti na
usjeve otpornije na sušu, poput suncokreta.
‘Vlade kasne. Kompanije kasne‘, rekao je Robert Vautard,
klimatolog i direktor francuskog Instituta Pierre-Simon Laplace. ‘Neke
tvrtke još uvijek niti ne pomišljaju mijenjati model svoje potrošnje,
samo pokušavaju pronaći neke čudesne tehnologije koje bi im donijele
vodu.‘
Ova zima u Francuskoj bila je najsušnija od 1959. godine, a posebna
upozorenja i mjere aktivirane su u četiri regije gdje se potrošnja vode
ograničava za sektore koji nisu ključni – uključujući i poljoprivredu.
Portugal je također pogodila suša kojom je zahvaćeno oko 90 posto
površine te zemlje, a jaka suša zahvatila je jednu petinu zemlje –
gotovo pet puta više od područja zabilježenog godinu dana ranije.
U Španiji, gdje je do travnja ove godine palo upola manje kiše u
odnosu na lani, tisuće ljudi oslanjaju se na dostavu pitke vode
kamionima, dok su neke regije, uključujući Kataloniju, uvele restrikcije
vode.
Neki poljoprivrednici već su kazali kako su izgubili i do 80 posto
usjeva, a među najpogođenijima su žitarice i uljarice, rekle su
poljoprivredne udruge.
‘Ovo je najveći gubitak žetve u nekoliko desetljeća. Gore je nego prošle godine‘, rekao je o Španiji Pekka Pesonen, voditelj evropske poljoprivredne grupe Copa-Cogeca.
Iz Španije dolazi gotovo polovica maslina i jedna trećina voća koje se konzumira u EU-u, pokazuju podaci Komisije.
Dok su spremnici vode u prosjeku tek na 50 posto kapaciteta, zemlja
je prošlog tjedna izdvojila više od 2 milijarde eura za pomoć u hitnim
situacijama. Još uvijek čeka odgovor Komisije na svoj zahtjev za
mobilizaciju kriznog fonda od 450 milijuna eura iz proračuna Unije za
poljoprivredne subvencije.
Komisija je rekla da pomno prati situaciju.