<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Evropa ostaje bez heroina. Evo zašto je to loša vijest

Nitazini iz Kine prodiru u Evropu, uzrokujući gotovo 100 smrti u Latviji i Estoniji prošle godine.

12. juni 2024, 10:33

Vrlo potentna grupa sintetičkih opioida koji se masovno proizvode u Kini prelazi sa Baltika u zapadnu Evropu, prodirući na tržišta heroina i masovno ubijajući svoje korisnike, upozorila je evropska uprava za droge.

Nitazeni su krivi za nagli porast smrtnih slučajeva u Estoniji i Latviji prošle godine - gotovo 100 ljudi - a doprinijeli su i velikom broju predoziranja u Francuskoj i Irskoj.

Izuzetno opasne tvari, stotinu puta jače od heroina i fentanila, prodavane su kao ulični heroin, navodi se u EU izvještaju o drogama za 2024. godinu Evropskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama ( EMCDDA).

"Nitazeni se ponekad prodaju kao 'sintetski heroin' i otkriveni su u lažnim lijekovima na tržištu droga", navodi se u izvještaju koj je objavljen u utorak. Njihov iznenadni dolazak na ulice "može rezultirati višestrukim trovanjem u kratkom periodu, s potencijalom da preoptereti lokalne službe."

Dok je opioidna kriza u razmjerima koje viđamo u Sjedinjenim Državama još uvijek daleko za Evropu, šest od sedam novih sintetskih opioida koji su po prvi put prijavljeni sistemu ranog upozoravanja EU-a 2023. bili su nitazeni, najveći broj u jednoj godini, sa 16 pronađenih u Evropi od 2019. god.

To je "tržište droga koje se brzo razvija, gdje su zabranjene droge široko dostupne, a snažne nove sintetičke tvari i dalje se pojavljuju", rekao je direktor EMCDDA Alexis Goosdeel u pisanoj izjavi.

Proizvedeni u Kini, nitazeni su već nekoliko godina na radaru zdravstvenih agencija i agencija za provođenje zakona, dok dužnosnici nervozno promatraju tekuću krizu u Sjevernoj Americi. Sintetski opioidi, prvenstveno fentanil, ubili su oko 75.000 ljudi u SAD-u prošle godine, a milion ljudi je umrlo otkako je 2000. godine u zemlji eksplodirala epidemija korištenja lijekova protiv bolova.

U SAD-u su lijekovi protiv bolova ustupili mjesto heroinu, a heroin sintetičkim opioidima, što je izazvalo strah od sličnog razvoja situacije u Evropi. To je posebno zabrinjavajuće s obzirom na mogućnost nestašice heroina. U aprilu 2022. godine Talibani su zabranili sav uzgoj opijuma i preradu heroina u Afganistanu, uništivši 95 posto afganistanske proizvodnje, prema izvještaju UN-a.

S obzirom na to da ova zemlja drži 90% svjetske proizvodnje, to znači da evropski korisnici heroina sada troše ograničene zalihe.

"Bilo bi mudro pripremiti se za moguću nestašicu heroina krajem 2024. ili 2025. godine", predviđa EMCDDA.

Iako iz agencije navode da je prerano utvrditi hoće li smanjenje dostupnosti heroina dovesti do većeg tržišta sintetičkih opioida, zemlje EU-a bi ipak trebale proširiti pristup liječenju, potaknuti programe zamjene igala i napraviti zalihe lijeka protiv opioida naloksona kako bi suzbile predoziranja, stoji u izvještaju.

Te bi mjere takođe pomogle u rješavanju druge tempirane bombe narkotika: transformacije kokaina u robu za masovnu potrošnju.

Kad je bijeli prah prvi put stigao u Evropu 1980-ih, kokain je bio elitna droga, koja se u popularnoj kulturi povezivala sa slavnim osobama i bankarima. Danas ga ima posvuda, a kako je njegova pristupačnost rasla, tako su rasli i negativni učinci na zdravlje.

Čini se da upotreba kokaina "postaje sve češća u ranjivijim ili marginaliziranim skupinama u nekim zemljama", navodi se u izvještaju, poput Francuske i Belgije. "I ubrizgavanje kokaina i korištenje crack kokaina prijavljeno je u sve većem broju zemalja ...[doprinoseći] brojnim lokalizovanim epidemijama HIV-a u Evropi posljednjih godina", piše Politico.