Naime, kako piše CNN,
prema odluci najvišeg suda EU-a ljudi će moći optužiti farmaceutske
kompanije da su im njihova cjepiva uzrokovala bolest čak i ako neće
imati nikakvih znanstvenih argumenata za to. Dovoljan dokaz za
povezivanje cjepiva s bolešću bit će činjenica da je veći broj ljudi
nedugo nakon cijepljenja razvio neku određenu bolest koju ranije nije
imao.
Odluka je izazvala oštre kritike brojnih stručnjaka, kako u Europi tako i u svijetu i u Hrvatskoj.
Andrew Pollard, profesor dječje infektologije i imunologije sa Sveučilišta u Oxfordu za Telegraph
je rekao da presuda Europskog suda nije u skladu s normalnim
racionalnim pristupom analizi dokaza. Upozorio je da ona može ugroziti
programe cijepljenja koji svake godine širom svijeta spašavaju na
milijune života.
Primjerice, samo od ospica, koje su najzaraznija poznata bolest, zbog nedovoljne procijepljenosti u svijetu svakodnevno umire oko 400 djece. A cjepivo košta manje od dolara!
Koincidencija nije dokaz uzroka
Suci su svojom presudom pokazali da ne razumiju značenje temeljnih
znanstvenih pojmova kao što su korelacija i uzročnost koje je ključno
razlikovati kada je potrebno nešto dokazivati.
Svakome tko ima elementarno znanstveno obrazovanje jasno je da se
korelacija, bila ona vremenska ili neke druge vrste, nikako ne može
smatrati dovoljnim dokazom o uzroku. Primjerice, znanstveno je potpuno
apsurdno tvrditi da je treperenje lišća na drveću, samo zato što se
zbiva istovremeno kada i oluja, uzrok nevremena.
Na sličan način apsurdno je tvrditi da određeno cjepivo uzrokuje neku
bolest samo zato što se vrijeme dijagnosticiranja često podudara s
trenutkom cijepljenja ili zato što broj dijagnosticiranja slijedi sličan
trend rasta kao i trend procjepljivanja.
Ulje na vatru antivakcinalizma
Poznato je da antivakcinalisti širom svijeta uporno ističu da je autizam
posljednjih godina u porastu, da je taj porast sukladan porastu broja
cijepljene djece te da se autizam obično kod djece javlja neposredno
nakon cijepljenja MMR-om. Iz toga, kao i iz lažirane studije osramoćenog
gurua antivakcinalizma Andrewa Wakefielda, izvode zaključak da cjepivo
uzrokuje autizam.
No svakome tko zna nešto o znanstvenoj metodi jasno je da vremenska
koincidencija cijepljenja s pojavom simptoma autizma kao i korelacija
porasta u brojevima cijepljenja i slučajeva autizma, ni zasebno niti
zajedno ne dokazuju uzročno-posljedičnu vezu između cijepljenja i
autizma. One eventualno mogu biti povod za sumnju da takva povezanost
postoji. Za dokaz je potrebno mnogo više; potrebno je u najmanju ruku
pokazati da je postotak oboljelih veći u cijepljenoj nego u
necijepljenoj populaciji.
Prije svega treba uočiti vezano uz prvu opservaciju – da je broj
slučajeva autizma u porastu – može postojati mnogo različitih uzroka, a
niti jedan od njih ne mora imati baš nikakve veze s cijepljenjem.
Primjerice, stručnjaci ističu da bi dominantan razlog za zabilježeni
trend mogla biti kvalitetnija dijagnostika koja, među ostalim, uključuje
veću osviještenost i redovitije prijavljivanje roditelja, kao i sve
razrađenije metode testiranja.
U prilog tomu govori jedna novija švedska studija
koja je pokazala da broj dijagnosticiranja slučajeva autizma zadnjih 10
godina u toj zemlji značajno raste, dok broj registriranih simptoma
utvrđenih u telefonskim anketama roditelja istovremeno stagnira.
Sličan porast mogao bi se uočiti i kada bi se, primjerice, bilježio broj
djece s disleksijom. Ta poteškoća, baš kao i autizam, iako je prvi put
otkrivena još prije par stoljeća, tek se 1980-ih počela ozbiljnije
dijagnosticirati i pratiti. Prije toga često se smatrala lijenošću ili
manjkom interesa za učenje. Danas se, nažalost, čak i predijagnosticira.
Još jedna ilustracija. Uzročno-posljedično povezivanje autizma s
cijepljenjem jednostavno na temelju korelacije u porastu broja
cijepljenih i broja slučajeva autizma jednako je besmisleno kao što bi
bilo povezivanje autizma s organskom hranom čija proizvodnja i prodaja
posljednjih desetljeća bilježi vrlo sličan trend rasta (pogledajte
grafikon dolje). Drugim riječima, na temelju predstavljene korelacije
mogli bismo zaključiti da je za autizam odgovoran porast u proizvodnji
organske hrane.
Slično vrijedi i za povezivanje autizma s cijepljenjem na temelju
koincidencije u vremenu postavljanja prve dijagnoze za autizam. Naime,
za očekivati je da će takva korelacija postojati jer se autizam prvi put
obično može uočiti i dijagnosticirati upravo u dobi od oko godine dana,
kada se prema programu djeca cijepe MMR-om.
Osim toga, kako smo već istaknuli, od 1998. godine, kada je Wakefield
objavio svoj prevarantski rad, do danas provedeno je doslovno na stotine
studija koje su pokušale replicirati rezultate britanskog
gastroenterologa kojem je oduzeta licenca ili pronaći povezanost
cijepljenja i autizma. Niti jedna u tome nije uspjela, a veliku većinu
njih nije radila nikakva farmaceutska industrija. Naprotiv, većinu su
provele državne institucije, a neke čak i ugledna neovisna organizacija Cochrane
koja ne prihvaća nikakve lobističke donacije, a u svijetu je poznata po
oštrim, ali znanstveno utemeljenim kritikama na račun farmaceutske
industrije.