Odgovarajući na građanske inicijative koje navode zabrinutost zbog
zdravstvenih učinaka promjene vremena dvaput godišnje, u nacrtu
rezolucije zastupnici pozivaju Komisiju da predloži obustavu prakse
ljetnog računanja vremena.
Trenutno je na snazi Direktiva od 19. januara 2001. godine o ljetnom
računanju vremena. Prema njoj “razdoblje ljetnog računanja vremena”
znači razdoblje u godini tijekom kojeg se satovi pomiču za 60 minuta
unaprijed u odnosu na ostatak godine. Od 2002. godine razdoblje ljetnog
računanja vremena započinje u svakoj državi članici u 1.00 sati, prema
srednjem vremenu po Greenwichu, posljednje nedjelje u martu. Od 2002.
godine razdoblje ljetnog računanja vremena završava u svakoj državi
članici u 1.00 sati, prema srednjem vremenu po Greenwichu, posljednje
nedjelje u oktobru.
Inače, kako je krajem prošle godine izjavio češki europarlamentarac
Pavel Svoboda, u Parlamentu postoji snažna podrška promjeni direktive
Europske komisije i ukidanju prakse promjene računanja vremena.
“Načna istraživanja pokazala su da 20 posto populacije pati od
zdravstvenih problema zbog mijenjanja sata”, istaknuo je Svoboda,
voditelj neformalne radne skupine europarlamentaraca oformljene oko te
inicijative.
Osim negativnog utjecaja na ljudski bioritam, “pomicanje kazaljki na
satu dovodi i do većeg broja prometnih nesreća, više poremećaja u
obiteljima, kao i pada produktivnosti na radnom mjestu”, ustvrdio je
Svoboda na konferenciji održanoj u Evropskom parlamentu u Strasbourgu.
Također je istaknuo da je pomicanje sata uvedeno s ciljem uštede energije, no da taj cilj nikad nije ispunjen.
“Studija nepristrane službe EP-a za istraživanja jasno je pokazala da je
ukidanje promjene vremena dobro za naših 510 milijuna građana”, tvrdi
Svoboda
Radna skupina broji preko 70 zastupnika Europskog parlamenta iz svih osam političkih grupacija.