Prema Aktu o digitalnim uslugama, koji je na konačnom glasanju
usvojen s 539 glasova za, 54 protiv i 30 suzdržanih, internetske
platforme – poput društvenih mreža i online tržnica – morat će poduzeti
mjere za zaštitu svojih korisnika od nezakonitog sadržaja i roba.
“Moramo paziti da ne dođe do negativnih posljedica za maloljetnike,
za svu djecu, da se ljude potiče na kupnju na nedozvoljeni način.
Digitalno okruženje treba biti sigurnije i to je ono što ćemo
uspostaviti. Platforme trebaju korisnicima dati više informacija”, rekla
je izvjestiteljica, socijaldemokratkinja Christel Schaldemose tijekom
rasprave u ponedjeljak.
Vrlo velike internetske platforme i usluge bit će podložne strožim
obvezama, razmjerno rizicima koje predstavljaju za društvo. Velike
tehnološke tvrtke morat će transparentnije poslovati, djelovati protiv
širenja dezinformacija, nezakonitih sadržaja, suzbijati negativne učinke
na temeljna prava i biti predmet neovisnih revizija.
“Najveće platforme moraju svoje algoritme učiniti transparentnima.
Ako algoritmi upućuju na nezakoniti sadržaj, na dezinformacije ili
teorije zavjere, možemo reagirati zato što je to nešto što za nas može
imati negativne posljedice. Stoga algoritmi trebaju biti dostupni
institucijama, vladama, nadležnim tijelima kako bismo uistinu mogli
pratiti situaciju”, dodala je Schaldemose.
U fokusu Akta o digitalnim tržištima, usvojenog s 588 glasova za, 11
protiv, i 31 suzdržan, nepoštene su prakse najvećih internetskih
platformi koje djeluju kao nadzornici pristupa digitalnom tržištu, poput
društvenih mreža i tražilica.
“Platforme će se sada morati pobrinuti za zakonitost sadržaja koje
nude. Morat će poštovati pravila tržišnog natjecanja. Same kompanije, a
ne samo Komisija, morat će se pobrinuti da je slobodno tržišno
natjecanje na njihovim platformama dozvoljeno”, rekao je izvjestitelj
Andreas Schwab (EPP) tijekom zajedničke rasprave o aktima u ponedjeljak.
Pojavili su se neki vrlo veliki akteri, koji su postali vrlo moćni i
koje nitko ne nadzire, a pružaju usluge internetskog posredovanja,
društvene mreže, internetske tražilice, operativne sustave, usluge
internetskog oglašavanja, računalstvo u oblaku i usluge razmjene
videozapisa.
“Zbog korištenja ovih propisa, društvene mreže i platforme morat će
osigurati poštenu uporabu i pristup neće više funkcionirati po principu
‘tko jači, taj tlači’. Korisnicima se više neće moći tako lako
manipulirati niti ih se iskorištavati. Mi u Europskoj uniji želimo
najbolje kompanije, a ne samo najveće”, dodao je Schwab.
Povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište Thierry Breton
rekao je u ponedjeljak da velike platforme više ne mogu reći da su samo
posrednici, već da su odgovorni i za sadržaj.
“Sada se daje pristup velikom digitalnom tržištu, gdje se primjenjuju
jednostavna, poštena i transparentna pravila. Dajemo mogućnost da se
otvori ta crna kutija algoritama kojima su se platforme predugo služile
kao krinkom pod kojom su često narušavale interese naših građana”, rekao
je Breton.
Hrvatska zastupnica iz redova socijalista Biljana Borzan rekla je da
će ovi zakoni “promijeniti internet kakav znamo i uspostaviti standard
za zaštitu građana na svjetskoj razini”.
“Internet je kroz godine postao divlji zapad. Svi se tamo mogu lažno
predstavljati, svatko svakoga može pratiti, uzimati mu podatke,
prevariti, novčano oštetiti, svatko o svakome može nešto loše i lažno
reći i napisati bez ikakvih posljedica. Predugo su naši građani bili
prepušteni samovolji Googlea i Facebooka koji su debelo profitirali na
našim podacima, čak i na onim najosjetljivijim”, priopćila je Borzan.
Nadzornici pristupa više ne smiju davati prednost vlastitim
proizvodima i uslugama niti obrađivati osobne podatke korisnika za
ciljano oglašavanje, osim ako za to nemaju izričitu privolu.
Ako budu kršili nova pravila bit će novčano kažnjeni iznosom do
najviše 10 posto njegova ukupnog prometa na svjetskoj razini u
prethodnoj financijskoj godini ili do najviše 20 posto u slučaju
ponovnog kršenja pravila.
Nakon što ih Vijeće službeno usvoji, oba akta bit će objavljena u
Službenom listu EU-a i stupiti na snagu dvadeset dana nakon objave, saopštio je Evropski parlament.