Evropska komisija se prvi put direktno bavi pitanjem zavisnosti od društvenih mreža kroz postupak protiv TikTok, što bi moglo značajno uticati na budući dizajn najpopularnijih aplikacija na svijetu. Brisel traži izmjene ključnih funkcija platforme — uključujući ukidanje beskonačnog skrolovanja, uvođenje obaveznih pauza za korišćenje i promjene u sistemu preporuka sadržaja. Prema navodima Politico, Komisija smatra da postojeći dizajn podstiče zavisničko ponašanje, naročito kod djece.
Predsjednica poljske organizacije civilnog društva Panoptykon, Katarzyna Szymielewicz, ocijenila je potez Komisije kao revolucionaran udar na poslovni model zasnovan na nadzoru korisnika i oglašavanju. Ovakav razvoj događaja mogao bi predstavljati upozorenje i drugim tehnološkim gigantima, posebno kompaniji Meta i njenim mrežama Facebook i Instagram, koje su takođe pod istragom zbog dizajna koji navodno podstiče zavisnost.
Nalazi koje je Komisija objavila prošle sedmice predstavljaju prvi konkretan stav o dizajnu društvenih platformi u okviru Akta o digitalnim uslugama EU. TikTok sada ima pravo da ospori zaključke i pregleda dokaze koje je regulator prikupio, a kompanija je već najavila da će se pravno boriti protiv optužbi. Ukoliko ne uspije da ubijedi Komisiju, prijete joj kazne do šest odsto godišnjeg globalnog prihoda.
Jedan visoki zvaničnik Komisije istakao je da je ovo prvi pokušaj regulatora da pravno definiše šta se smatra zavisničkim dizajnom. Istraživačica Lena-Maria Böswald iz think tanka Interface smatra da Komisija time prvi put tretira takav dizajn kao sistemski rizik koji se može sankcionisati. Jan Penfrat iz organizacije za digitalna prava EDRi upozorava da bi bilo neobično da Brisel ovaj slučaj ne iskoristi kao presedan za postupke protiv drugih kompanija.
Akt o digitalnim uslugama obavezuje velike platforme da procjenjuju i ublažavaju rizike po korisnike, ali zakon ne definiše precizno gdje je granica prihvatljivog. Nakon dvogodišnje istrage Komisija je zaključila da je sam dizajn platforme srž problema i da predstavlja prijetnju mentalnom zdravlju, posebno mladih korisnika.
Evropska povjerenica za tehnologiju Henna Virkkunen izjavila je da ovaj slučaj pokazuje ulazak regulacije u zreliju fazu kada su u pitanju sistemski digitalni rizici. Facebook i Instagram su pod formalnom istragom od maja 2024. godine, a fokus je, kao i kod TikToka, na algoritmima i dizajnerskim rješenjima.
U odvojenom postupku u Kaliforniji, Meta je optužena da je svjesno razvijala mrežu koja podstiče zavisnost i šteti korisnicima, dok se kompanija odlučno brani. TikTok i Snap su u istom predmetu postigli nagodbu prije suđenja. Portparol TikToka Paolo Ganino odbacio je nalaze Komisije kao potpuno neutemeljene i najavio da će ih kompanija osporiti svim raspoloživim sredstvima.
Moguće je da će Komisija na kraju sa platformama postići dogovor o konkretnim izmjenama dizajna. Ishod će zavisiti od procjene rizika svake usluge i načina na koji se kompanije budu branile, što znači da bi moglo proći dosta vremena prije nego što korisnici vide stvarne promjene.
Slični regulatorni procesi znaju trajati dugo. U slučaju platforme X u vlasništvu Elon Musk, Komisiji je trebalo više od godinu dana od preliminarnih nalaza do konačne odluke o kršenju obaveza transparentnosti. Penfrat procjenjuje da TikTok vjerovatno neće odmah ispuniti zahtjeve regulatora i da će biti potrebno više rundi prilagođavanja.
Prema riječima istraživača i pravnika Petera Chapmana sa instituta Knight-Georgetown, rješenja mogu biti različita — od promjene podrazumijevanih postavki, preko zabrane pojedinih funkcija, do jačanja kontrole korisnika nad aplikacijom. Svaka platforma nosi specifične rizike, pa će i mjere biti prilagođene. Iste dizajnerske funkcije, poput notifikacija, mogu imati različite posljedice: obavještenja o porukama ne nose isti rizik zavisnosti kao ona koja korisnike privlače na prenose uživo, zaključuje Chapman.