Evropska unija će u četvrtak glasati o istorijskom prijedlogu korištenja zamrznute ruske imovine za finansiranje Ukrajine, u trenutku kada su mirovni pregovori na ivici kolapsa, a retorika između Moskve, Brisela i Vašingtona dodatno zaoštrena.
Glasanje dolazi nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin evropske lidere nazvao “malim svinjama”, dok je američki predsjednik Donald Tramp optužio Evropu za slabost i neodlučnost prema Moskvi.
Plan vrijedan 80 milijardi funti
Evropska komisija predložila je neviđeni plan prikupljanja 80 milijardi funti iz ukupno oko 250 milijardi funti zamrznute ruske imovine kako bi se finansirali ratni napori Ukrajine i izvršio dodatni pritisak na Kremlj.
Novac bi bio obezbijeđen korištenjem:
- privatne ruske imovine (jahte, nekretnine),
- državne imovine (gotovina, obveznice, hartije od vrijednosti),
- ili kroz međunarodno zaduživanje uz garancije zamrznute imovine.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen izjavila je da bi ovaj zajam mogao pokriti dvije trećine finansijskih potreba Ukrajine u naredne dvije godine, dok bi ostatak bio osiguran od međunarodnih partnera.
Belgija – ključni kočničar dogovora
Iako plan ima široku političku podršku, Belgija bi mogla srušiti cijeli dogovor. Razlog je činjenica da se u Briselu, preko depozitora Euroclear, nalazi oko 160 milijardi funti zamrznute ruske imovine.
Belgijske vlasti strahuju da bi, u slučaju uspješnih tužbi Rusije, mogle ostati same odgovorne za povrat sredstava.
“To bi značilo bankrot za Belgiju”, upozorio je ministar vanjskih poslova Maksim Prevo.
Belgija traži pravno obavezujuće garancije da će sve članice EU dijeliti odgovornost u slučaju sudskih sporova. Bez toga, predlaže se da EU novac pozajmi direktno na tržištima.
Podjele unutar EU
Skepticizam prema planu izrazile su i Italija, Malta i Bugarska. Italijanska premijerka Đorđa Meloni upozorila je da bi korištenje ruske imovine bez čvrste pravne osnove Moskvi moglo donijeti “prvu pobjedu od početka rata”.
Nasuprot tome, njemački kancelar Fridrih Merc podržao je ideju jednake podjele odgovornosti, naglasivši da Belgija ne može snositi rizik sama.
Pritisak sa istoka Evrope
Poljski premijer Donald Tusk pozvao je evropske lidere da hitno donesu odluku.
“Sada imamo jednostavan izbor – ili novac danas ili krv sutra. I ne govorim samo o Ukrajini, već o Evropi”, poručio je Tusk.
Litvanija, Estonija i Danska dodatno pojačavaju pritisak, optužujući Rusiju za hibridno ratovanje nakon incidenata s dronovima u njihovom vazdušnom prostoru.
Rusija prijeti odmazdom
Moskva je već zaprijetila “najoštrijom reakcijom” ako EU iskoristi zamrznutu imovinu. Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova poručila je da su protumjere već u pripremi.
“Svaka nezakonita radnja koja uključuje našu imovinu neće ostati bez odgovora”, rekla je Zaharova.
Velika Britanija ide svojim putem
Velika Britanija, koja drži oko 25 milijardi funti ruske imovine, najavila je koordinaciju s EU. Premijer Kir Starmer upozorio je oligarha Romana Abramoviča da “sat otkucava” za predaju 2,5 milijarde funti od prodaje fudbalskog kluba Čelsi za pomoć Ukrajini.