Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta usvojio je izvještaj o Srbiji koji jasno poručuje – dalji napredak pristupnih pregovora sa Evropskom unijom zavisiće isključivo od konkretnih reformi u oblasti vladavine prava, usklađivanja sa zajedničkom spoljnom politikom EU, uključujući sankcije Rusiji, kao i od napretka u normalizaciji odnosa sa Prištinom.
U izvještaju, koji je pripremio izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula, a na koji su evropski poslanici uložili amandmane, navodi se da Srbija mora pokazati ozbiljnu stratešku opredijeljenost za članstvo u EU.
O izvještaju će se glasati kao o prijedlogu rezolucije na plenarnoj sjednici u maju.
Snažna politička poruka Beogradu
Evropski parlament stavlja do znanja da pristupni pregovori sa Srbijom mogu napredovati samo ako se ona u potpunosti uskladi sa spoljnom politikom EU, uključujući uvođenje sankcija Rusiji, te da mora doći do stvarnog napretka u oblasti vladavine prava i zaštite ljudskih prava.
Srbija je, prema izvještaju, ostvarila određeni ekonomski napredak – prvi put je dobila kreditni rejting investicionog ranga i bilježi porast stranih investicija – ali ključne reformske oblasti i dalje ostaju neadekvatno adresirane.
Oštre kritike zbog stanja demokratije i protesta
Evropski poslanici posebno su ukazali na, kako navode, neispunjene studentske zahtjeve tokom nedavnih protesta, kao i na tvrdnje da su prema demonstrantima korišćena nezakonita sredstva za kontrolu mase. Parlament poziva vlasti u Srbiji da sprovedu nezavisnu i temeljnu istragu o tim incidentima.
U tekstu se navodi da bi reformski proces morao dobiti na hitnosti ako Srbija želi da se najavljeno usklađivanje sa zakonodavstvom EU do kraja 2026. godine shvati kao iskren, realističan i ostvariv cilj.
Beograd i Priština: Vrijeme je za konkretne poteze
Kad je riječ o dijalogu sa Prištinom, Evropski parlament poziva novu visoku predstavnicu EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaju Kalas, kao i Evropsku komisiju, da preuzmu proaktivniju ulogu. Posebno se insistira na primjeni Briselskog i Ohridskog sporazuma, uključujući formiranje Zajednice srpskih opština, ali i prestanak protivljenja Beograda članstvu Kosova u regionalnim i međunarodnim organizacijama.
U izvještaju se traži i veća uloga samog Evropskog parlamenta u facilitaciji dijaloga.
Pozitivan ekonomski signal, ali uz ograde
Iako se u dokumentu navodi da Srbija bilježi napredak u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije, uz rast BDP-a i investicija, EU institucije ističu da su neophodne značajne reforme u obrazovanju, javnoj upravi i na tržištu rada kako bi se zadržala i ubrzala pozitivna dinamika.
Srbija se poziva da ozbiljno pristupi reformama, jer, kako stoji u zaključku izvještaja, bez istinske posvećenosti evropskim vrijednostima, članstvo u EU ostaje dalek cilj.