Institucije EU-a i evropske političke grupacije složne su u tome da se EU mora jedinstveno odgovoriti na neopravdane američke trgovačke mjere, ali nisu saglasne kako to učiniti, pokazala je rasprava u Evropskom parlamentu.
Predstavnici desnih klubova odgovor na nove okolnosti nastale politikama Trampove američke administracije i put jačanja konkurentnosti privrede Evropske unije vide u deregulaciji, brisanju propisa proizašlih iz Zelenog plana i, u slučaju krajnje desnih klubova, manjem uplitanju EU institucija iz Brisela u nacionalne politike i evropsku privredu.
Poslanici klubova od centra do krajnje ljevice i zelenih ukazuju da je sukob s Vašingtonom ne samo trgovinske prirode nego i ideološke, odnosno da se u njemu ne brane samo privredni interesi nego i temeljne evropske vrijednosti i načela.
“Sve su opcije na stolu”
Raspravu su na plenarnoj sjednici Parlamenta u Strasbourgu otvorili predstavnici Vijeća EU-a i Komisije, poljski ministar Adam Szlapka i povjerenik Komisije za trgovinu Maroš Šefčovič, izvijestivši evroposlanike o koracima koje institucije EU-a poduzimaju u odgovoru na američke carine.
Evropska komisija je u prvoj polovici aprila odlučila pauzirati na 90 dana protivmjere na američke carine nakon što je američki predsjednik Donald Tramp odlučio zaustaviti primjenu recipročnih carina, takođe na 90 dana.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lejen tom je prilikom izjavila kako EU “želi dati šansu pregovorima” te da će protivmjere Brisela stupiti na snagu ukoliko pregovori ne budu zadovoljavajući.
Takođe je, kako je ponovio i povjerenik Šefčovič u Strasburu, poručila da “sve opcije ostaju na stolu”.
Šefčovič je poslanicima rekao kako je EU spreman razgovarati o obostrano korisnim rješenjima, ali da je spreman odgovoriti ako pregovori ne uspiju.
Jedan od odgovora EU-a je jačanje trgovačkih odnosa s drugim partnerima u svijetu, na što je u raspravi pozvao veći broj poslanika svih političkih opcija.
Szlapka je ispred Vijeća podržao korake koje poduzima Komisija te najavio da će “ako će biti potrebno, braniti naše legitimne interese i prava na jedinstven i odmjeren način” razmatrajući sve potencijalne protivmjere.
Jorgen Varborn je ispred Evropske pučke stranke odluku Komisije da odmah ne odgovara na najavljene carine SAD-a nazvao “mudrom”. Ali, nastavio je, “nedjelovanje ne smije biti naša politika”.
“U tih 90 dana moramo pripremiti snažan, srazmjeran i jedinstven odgovor” i istovremeno jačati jedinstveno tržište, pregovarati i ratificirati još trgovinskih sporazuma i djelovati u Svjetskoj trgovačkoj organizaciji.
Sukob s Trampom nije samo trgovački
Socijaldemokratkinja Iratxe Garcia Perez je ocijenila da Trampova vizija društva i međunarodnih odnosa nije samo direktna prijetnja trgovini nego i temeljnim vrijednostima EU-a.
“Vladavina prava nije za pregovore, evropski zakoni nisu za pregovore, ne možemo prihvatiti ucjenu koja traži da mijenjamo naše zakone”, poručila je i dodala kako ta pitanja ne mogu biti “predmet hirova demagoga multimilijardera koji prezire vrijednosti evropskog projekta”.
Takođe je podsjetila da i uz veliki izvoz u SAD, 80 posto izvoza EU-a ide u druge zemlje te pozvala na jačanje veza s partnerima u svijetu.
S njome se složila Valerie Hayer ispred skupine liberala, rekavši da spor sa SAD-om “nije samo trgovački sukob nego i politički izazov i sukob dva modela, američkog protekcionizma, grubosti i populizma i evropskog modela slobode, vladavine prava i demokratije”.
Trampov politički pokret MAGA napad je na sve što je Evropa gradila od Drugog svjetskog rata, istakla je.
Liberalna zastupnica je pozvala da se ustane protiv “trampizma”, pa i onog u evropskom obliku poput poziva na zatvaranje granica i protekcionizma.
U sukobu s SAD-om EU ima sve instrumente i nije slaba, uvjerena je Hayer.
I Bas Eickhout je ispred skupine Zelenih pozvao EU da zauzme čvrst stav, poručivši da “Evropa mora prestati djelovati kao tržište i početi kao sila.”
“Tramp igra glupu ali opasnu igru. Ako pregovori ne uspiju, EU mora pokazati snagu i čvrsto odgovoriti. Ne smijemo ustuknuti pred nasilnikom”, rekao je predstavnik Zelenih.
Martin Schirdewan iz skupine Ljevica takođe se usprotivio popuštanju u pregovorima sa SAD-om i zatražio jačanje odnosa s drugim partnerima.
Vrijeme je za promjene politika u Uniji, smatra desnica
Jordan Bardella je, za razliku od Hayer, ispred desnog poslaničkog kluba “Domoljubi za Evropu” pozvao EU da štiti svoje interese i protekcionističkim politikama.
“Evropa ne može biti jedina sila koja poštuje pravila uljudnosti koje više niko drugi ne poštuje”, rekao je i poručio da se u javnim nabavama prednost treba dati nacionalnim i evropskim ponuđačima i interesima, posebno u odbrani.
Francuski poslanik je zatražio reforme EU zakonodavstva te uklanjanje pravila uvedenih Zelenim planom i okretanje Evrope nuklearnoj energiji.
Nicola Procaccini iz Evropskih konzervativaca i reformista je pozvao na sporazum sa SAD-om o “stvarnoj slobodnoj trgovini bez carina”, prozvavši Uniju da je i sama do sada držala nesrazmjerne carine na američku robu poput onih na američke automobile.
Predstavnik krajnje desnog kluba “Evropa suverenih nacija” i evrozastupnik Alternative za Njemačku (AfD) Rene Aust je rekao kako “Evropa mora govoriti jednim glasom kako bi očuvala trgovački suverenitet, ali je preduslov tome da nas EU establishment više ne dijeli”.
Brisel mora priznati rezultate rumunjskih izbora, ne uplitati se u unutrašnja pitanja članica i prestati diskriminisati AfD, zatražio je Aust. Moto AfD-a je “Njemačka prvo, ali ne i Njemačka sama”, rekao je, među ostalim, poslanik AfD-a.
Hrvatski poslanici o transatlantskim odnosima
U raspravi su od hrvatskih evroposlanika učestvovali HDZ-ova Željana Zovko i SDP-ov Tonino Picula.
“EU je snažno ovisan o američkim partnerima, ali moramo uzeti stvari u svoje ruke, moramo pojednostaviti (propise) i raditi na privlačenju ulaganja”, rekla je Zovko. Ishod pregovora treba koristiti i jednoj i drugoj strani, rekla je i dodala da u odnosima EU-a i SAD-a ne treba biti protekcionizma.
Takođe je poručila da promjena vlasti u SAD-u ne smije značiti promjenu transatlantskih odnosa.
Picula je ocijenio kako EU mora biti spreman odgovoriti jednako na Trumpove carine. “Ako popusti, možemo deeskalirati poštujući naše zakone o trgovini i digitalnim uslugama”.
“Dok je politika s druge strane Atlantika trenutno arbitrarna i transakcijska, EU mora biti faktor globalne stabilnosti koji vodi politiku jasno i na temelju činjenica. Ova situacija je prilika za EU da preuzme političku odgovornost, privuče stručnjake koji dijele naše vrijednosti i preuzme globalnu ulogu jer ima demokratsku snagu i ekonomski kapacitet”, rekao je Picula.