U eri egzistencijalne ekonomske krize širom EU, jedna od njenih većih članica kontinuirano bilježi pozitivne brojke: to je Poljska.
Stopa rasta BDP-a od gotovo 3% u 2024. godini puno je bolja od prosječne (ukupne) stope na nivou EU od 1%, a Poljska se našla i ispred dvije najveće ekonomije Unije, Francuske i Njemačke. Francuska je zabilježila stopu rasta od 1,2 %, dok je Njemačka pretrpjela pad BDP-a od -0,2 %.
Prognoze za 2025. godinu takođe su pozitivne. Poljska je u drugom tromjesečju zabilježila rast od 0,8 %, što je peta najbolja stopa unutar EU. Ove godine predviđa se rast od oko 3,3 %, a za sljedeću godinu očekuje se da će BDP porasti za 3 %.
Nije to nikakav uspjeh preko noći. Otkad se pridružila EU 2004. godine, prosječni godišnji rast iznosio je gotovo 4 %.
Poljsko tržište dionica je trenutno u porastu, a optimizam raste i po pitanju sposobnosti te zemlje da se razvije u jedno od najsnažnijih i najdinamičnijih ekonomija EU.
„U posljednje dvije decenije Poljska je definitivno nadmašila očekivanja“, rekla je za DW Katarzyna Rzentarzewska, glavna makro-analitičarka za srednju i istočnu Evropu u Erste grupi (Erste Group).
„Realni BDP se udvostručio. To je nešto izvanredno. Očito je to dio procesa konvergencije, ali generalno se Poljska pozitivno ističe.“
Veličina je važna
Jacob Funk Kirkegaard, nerezidentni viši saradnik Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju, kaže da se uspjeh Poljske donekle odražava i na drugim istočnoevropskim i baltičkim državama, ali da je njena veličina ključna razlika.
„Poljska je velika”, rekao je on za DW. „Dakle, ona je zapravo važna, ako hoćete, na ukupnom nivouEU – i politički, ali i po pitanju ekonomske težine.”
Poljska ima 37 miliona stanovnika, peta je po veličini unutar EU. Njena ekonomija sada je rangirana među vodećih 20 u svijetu po BDP-u.
Uz njenu rastuću ekonomsku težinu ide i njena sve veća strateška i geopolitička važnost. Posljednjih godina Poljska je povećala odbrambene izdatke do te mjere da je sada broj jedan u NATO-u po udjelu BDP-a koji troši na odbranu, trenutno iznosi oko 4,5 %.
Velik dio odbrambene potrošnje odnosi se na inostrane narudžbe, a ne na domaću proizvodnju, ali Rzentarzewska kaže da velik dio rasta Poljske podstiče privatna potrošnja unutar zemlje, a ne izvoz.
„To je stup rasta”, kaže stručnjakinja, napominjući da se snažno domaće tržište Poljske može vidjeti i u niskoj nezaposlenosti i snažnom rastu realnih plata. Takođe, sve to pojačava sposobnost Poljske da bude relativno zaštićena od vanjskih šokova, dodaje naša sugovornica.
„Kada vidite globalni pad, onda su očito na udaru najprije manja, izvozno orijentisane ekonomije jer tako funkcioniše lanac vrijednosti”, rekla je Rzentarzewska. „U relativno zatvorenoj poljskoj ekonomiji potrošnja ostaje snažna.”
Model integracije
Dakle, šta je to tačno Poljska dobro shvatila i implementirala? Rzentarzewska smatra da je njena uspješna integracija u EU, NATO, Schengenski prostor i OECD ključ poljskog uspjeha.
„Ako pogledamo široki koncept integracije, Poljska je to učinila jako dobro“, kaže ona. Iako se nije pridružila eurozoni, od pridruživanja Uniji 2004. godine imala je koristi od opsežnog finansiranja EU.
„Ne možemo poreći da je pristup evropskim fondovima bio ogroman – i glavni doprinos rastu”, kaže ona. Kirkegaard se slaže s tim mišljenjem, te dodaje da je Poljska „dobro shvatila osnove”.
„Iskoristili su sredstva EU kako bi značajno poboljšali svoju infrastrukturu“, kaže Kirkegaard. „Potpuno su iskorijenili sveprisutnu korupciju koja je bila raširena tokom komunističkih godina. U osnovi su uspjeli stvoriti vrlo pozitivno poslovno okruženje. Imaju generalno dobro obrazovanu radnu snagu. Poljska je primjer uspješne integracije u EU. Morali su to učiniti kako treba baš zato što su toliko veliki. I učinili su to kako treba.“
Političke podjele i fondovi EU
Ipak, postoje i potencijalni problemi. Veći dio posljednje dvije decenije Poljska je politički podijeljena između velikog desnog bloka, predvođenog populističkom i konzervativnom strankom Pravo i pravda, i liberalnog, lijevo-centrističkog bloka, koji trenutno predvodi Građanska koalicija premijera Donalda Tuska.
Tuskova koalicija je više proevropska, a nakon pobjede njegove grupacije na parlamentarnim izborima 2023. smatralo se da je to korisno i dobro za osiguranje dugoročnijeg finansiranja iz fondova EU za Poljsku, s obzirom na to da se Pravo i pravda redovno sporila s Briselom oko nezavisnosti pravosuđa dok je ta stranka bila na vlasti.
Pobjeda Karola Nawrockog na predsjedničkim izborima 2025. godine, evroskeptičnog nezavisnog kandidata kojeg je podržavala stranka Pravo i pravda, smatrana je pak potencijalno štetnom za buduće odnose Poljske s EU.
Nekoliko sedmica nakon preuzimanja vlasti 2023. godine, Tusk je uspio uvjeriti Evropsku komisiju da „deblokira” 137 milijardi evra iz fondova EU, pod uslovom da poljski pravosudni sistem ponovno uskladi s normama i pravilima EU.
Međutim, njegove inicijative oko moguće smjene sudija imenovanih tokom mandata stranke Pravo i pravda dovode ga u direktan sukob s Nawrockim.
Rzentarzewska za DW kaže da je Poljska, uprkos svim političkim podjelama, ostvarila ekonomski napredak pod oba vladajuća bloka. „Poljska je dobar primjer kako možete imati napredak i dinamičan rast pod različitim političkim strankama ili orijentacijama, bilo konzervativnim ili liberalnijim“, rekla je.
Ekonomska dinamika i fleksibilnost
Glavna makroanalitičarka za srednju i istočnu Evropu u Erste grupi kaže da su dodatni izdaci za socijalnu zaštitu, poput dječjih dodataka koje je uvela stranka Pravo i pravda, bili korisni i pomogli su u jačanju ekonomije.
Međutim, takođe upozorava da su dodatni izdaci, u kombinaciji s povećanjem odbrambenih investicija i inflacijskim šokom nakon pandemije, doprinijeli teškoj fiskalnoj situaciji u Poljskoj.
Prema nedavnim planovima koje je predstavio poljski ministar finansija Andrzej Domański, državni deficit iznosiće 6,5 % BDP-a u 2026. godini.
Rafal Benecki, glavni ekonomista za Poljsku u ING-u, kaže da snažna stopa rasta Poljske znači da agencije za kreditni rejting i investitori uglavnom nisu zabrinuti, ali vjeruje da zemlji treba “uvjerljiv plan fiskalnog prilagođavanja kako bi se povećalo povjerenje”.
“Poljska će se morati uhvatiti u koštac s tim”, kaže Rzentarzewska. “Moraće proći kroz fiskalnu konsolidaciju, fiskalnu štednju, a to je prirodno nešto što može usporiti rast.”
Naglašava da je trenutno raspoloženje povjerenja opravdano. „Niska stopa nezaposlenosti, povjerenje potrošača i, što je ključno, visoka produktivnost – sve to doprinosi općem raspoloženju, pozitivnom raspoloženju i performansu nacionalne ekonomije.”
Kirkegaard se slaže i dodaje da Poljska može mnogo toga naučiti ostatak EU, posebno po pitanju ekonomske dinamike i fleksibilnosti.
„Ako pretpostavimo da se Njemačka ne može reformisati i da se Poljska nastavlja razvijati onako kako je to činila otkako je postala članica EU prije 20 godina, onda će na kraju zasjeniti i Njemačku”.