Glasači u najvećem švajcarskom gradu odobrili su minimalnu platu od 23,90 CHF (26,74 dolara) za koju ljevičarski krugovi kažu da će pomoći siromašnima zaposlenima. Radi se o iznosu od oko 4000 švicarskih franaka mjesečno, što je oko 4075 eura.
Susjedni grad Winterthur takođe je u nedjelju prihvatio projekt minimalne plate.
Nekih 69,4% glasača u Zürichu prihvatilo je prijedlog, od čega bi koristi moglo imati oko 17.000 radnika koji trenutno zarađuju manje od 23 CHF po satu – većina njih su žene u sektorima s niskim platama kao što su čišćenje, restorani i maloprodaja.
Kampanje su vodile ljevičarske i centrističke stranke, te dobrotvorne organizacije koje su tvrdile da je minimalna plata nužan alat u borbi protiv siromaštva.
Protivnici su tvrdili da bi ova mjera pomogla samo vrlo ograničenom broju “siromašnih koji rade” – za koju tvrde da većina već zarađuje više od ove minimalne plaće, ali ne mogu spojiti kraj s krajem iz drugih razloga. Takođe su se žalili da će nova plata dovesti do povećanja birokratije.
Plata se neće primjenjivati na šegrte, pripravnike ili osobe mlađe od 25 godina bez radnih kvalifikacija nakon obaveznog školovanja.
Takođe u nedjelju, glasači u kantonu Zürich opština Winterthur prihvatili su minimalnu platu od 23 CHF. Tamo će oko 3.600 ljudi ili 5% svih zaposlenika imat korist od ove odluke.
Švajcarska nema minimalnu platu u cijeloj zemlji. Ali pet od 26 kantona u zemlji ju je uvelo, nakon glasanja: Neuchâtel, Jura, Ticino, Ženeva i Basel. Iznos varira od oko 20-23 CHF po satu.
Na državnom nivou, to je pitanje postavljeno biračima u inicijativi koju su pokrenuli sindikati 2014. godine: nevjerovatnih 76,3% odbacilo je ono što bi bila najviša minimalna plata u cijeloj zemlji od 22 CHF.
Glasanje u nedjelju je prvi put da je minimalna plata uvedena na opštinskom (lokalnom) nivou u Švajcarskoj.
Međutim, ostaje pitanje je li takva lokalna mjera pravno prihvatljiva, a moguće je da će pitanje tek doći pred sud, piše novinska agencija Keystone-SDA.