Masovni antivladini protesti u Iranu ušli su u treću nedjelju, a procjene o broju stradalih sve su alarmantnije. Prema navodima međunarodnih medija i izvora iz same zemlje, strahuje se da se broj žrtava mjeri u hiljadama, dok vlasti gotovo u potpunosti kontrolišu protok informacija.
BBC-jev dopisnik Džijar Gol izjavio je da se „sa sigurnošću može reći da broj ubijenih mora biti u hiljadama“, dok je neimenovani iranski bezbjednosni zvaničnik za Reuters procijenio da bi broj stradalih mogao dostići oko 2.000 osoba. Ta procjena, prema njegovim riječima, uključuje i pripadnike bezbjednosnih snaga i civile, a za nasilje su okrivljeni „teroristički elementi“.
Ranije su medicinski radnici iz Irana navodili da su bolnice pretrpane mrtvima i ranjenima, dok je portparol Kancelarije UN za ljudska prava Džeremi Lorens izjavio da „izvještaji ukazuju na stotine ubijenih i hiljade uhapšenih“.
Protesti u svih 31 pokrajini
Prema podacima organizacija za ljudska prava, od početka protesta 28. decembra ubijeno je najmanje 650 demonstranata, dok je više od 10.600 ljudi privedeno. Protesti su zabilježeni u svakoj od 31 iranske pokrajine, a stvarni broj žrtava, upozoravaju aktivisti, mogao bi biti znatno veći zbog isključenog interneta i telefonskih veza.
Iako se komunikacije u pojedinim dijelovima zemlje postepeno vraćaju, informacije i dalje pristižu sporadično.
Teheran: Spremni i za dijalog i za rat
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči izjavio je da je Teheran spreman za pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o nuklearnom programu, ali samo bez prijetnji i ultimatuma.
– Ne vjerujemo da je Vašington trenutno spreman za poštene pregovore, ali kada to bude slučaj, ozbiljno ćemo razmotriti dijalog – rekao je Aragči za Al Jazeera Arabic.
Iranske vlasti i dalje tvrde da su se među demonstrante infiltrirali „uvježbani teroristi“, dok SAD razmatraju moguće vojne opcije, a predsjednik Donald Tramp poručuje da će Amerika „udariti tamo gdje najviše boli“ ukoliko represija nad građanima bude nastavljena.
Zašto su ovi protesti drugačiji?
Stručnjaci navode da su aktuelni protesti najveći i najrašireniji u 47-godišnjoj istoriji Islamske Republike. Sociološkinja Eli Korsandfar ističe da su demonstracije, osim velikih gradova, zahvatile i manja mjesta širom zemlje, što ranije nije bio slučaj.
Za razliku od protesta 2009, 2017, 2019. i 2022. godine, aktuelni talas nezadovoljstva traje duže, širi se dosljednije i otvoreno poziva na sistemsku promjenu. Demonstranti sve češće skandiraju: „Smrt diktatoru“, zahtijevajući odlazak vrhovnog vođe Alija Hamneija.
Faktor Pahlavi i američka podrška
Za razliku od ranijih protesta, ovogodišnji nemiri imaju prepoznatljivu opozicionu figuru u egzilu – Rezu Pahlavija, sina posljednjeg iranskog šaha. Njegovi pozivi na proteste široko se dijele na društvenim mrežama, a ulična skandiranja u korist dinastije Pahlavi čuju se češće nego ikad ranije.
Analitičari upozoravaju da to ne mora značiti želju za povratkom monarhije, već očajničku potragu za bilo kakvom alternativom aktuelnom režimu.
Hapšenja i međunarodne reakcije
Iranska agencija Tasnim saopštila je da je uhapšeno 10 osoba optuženih za nasilje, paljevine i ubistva pripadnika paravojne formacije Basidž. Vlasti tvrde da je tokom protesta stradalo više od 100 pripadnika bezbjednosnih snaga.
S druge strane, predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola donijela je odluku o zabrani ulaska iranskim diplomatama u Evropski parlament.
– Poslovanje ne može da se odvija kao i obično dok se hrabri ljudi Irana bore za svoja prava i slobodu – poručila je Mecola.
Američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi izjavio je da SAD trenutno nemaju planove za promjenu režima u Iranu, ali je naglasio da „nijedna vlast ne bi smjela da ubija sopstveni narod zbog protesta“.