POŽARI, poplave i ekstremni vremenski uvjeti diljem svijeta posljednjih mjeseci samo su najava onoga što se može očekivati ako se nastavi globalno zatopljenje, tvrde znanstvenici, dok se vodeći svjetski autoritet za klimatske promjene sprema upozoriti na neizbježan i strašan rizik za globalnu klimu.
Međuvladino povjerenstvo za klimatske promjene (IPCC) objavit će danas najopsežniju procjenu do sada, manje od tri mjeseca prije važnih razgovora u UN-u, piše The Guardian. Konferencija počinje u 10 sati.
Nalazi iz procjene su finalizirani u subotu navečer i predstavljaju osmogodišnji rad vodećih znanstvenika iz ovog područja.
"Vrijeme nam je gotovo isteklo"
Doug Parr, jedan od čelnika britanskog Greenpeacea, rekao je da vlade moraju voditi računa o upozorenjima znanstvenika.
"Gotovo da ne postoje praktični i ostvarivi planovi vlada koji bi nas trebali držati ispod navodno sigurnih granica zatopljenja. Hitna klimatska akcija bila je potrebna prije nekoliko desetljeća – sada nam je gotovo isteklo vrijeme. Vlada Velike Britanije ima veliku odgovornost kao domaćin UN-ovih pregovora o klimi kako bi osigurala da se svjetski lideri pridržavaju politike koja ne samo da treba usporiti klimatske promjene nego ih i poništiti", rekao je.
IPCC, sastavljen od stotina vodećih svjetskih znanstvenika koji se bave klimom, objavljuje opsežne procjene svakih sedam godina, a ovo izvješće je šesto od 1988. Ovo će, međutim, biti drugačije: prethodni su radovi pokazali da se nalazimo u ključnom desetljeću, u kojem se emisije stakleničkih plinova moraju prepoloviti kako bi se zagrijavanje ograničilo na 1.5 stupanj Celzija iznad razine prije industrijalizacije, što je u prethodnim izvješćima IPCC-ja utvrđeno kao prag sigurnosti. To je ujedno i jedan od ciljeva Pariškog sporazuma iz 2015. godine.
"Učinci klimatskih promjena više nisu suptilni"
Michael Mann, profesor atmosferskih znanosti na Državnom sveučilištu Pennsylvania, rekao je da će ovo biti posljednja procjena IPCC-ja koja može napraviti stvarnu razliku u smislu politike, prije nego što prosječna temperatura poraste za 1.5°C.
"Klimatske promjene sada uzrokuju pojačane vremenske ekstreme kakvima smo svjedočili ovog ljeta – suše, toplinske valove, požare, poplave, superoluje", rekao je. "Učinci klimatskih promjena više nisu suptilni. Vidimo ih u stvarnom vremenu u obliku ovih neviđenih ekstremnih vremenskih nepogoda", rekao je.
Posljednjih mjeseci došlo je do požara u SAD-u, toplinskih valova na sjevernim geografskim širinama i razornih poplava u Kini i Europi. Znanstvenici upozoravaju da bi to moglo postati norma ako se klimatske promjene ne zaustave.
"Mjesta u kojima živimo nisu izgrađena za novu klimu"
Simon Lewis, profesor znanosti o globalnim promjenama na Sveučilištu u Londonu, rekao je: "Opažanja ovog ljeta pokazuju da bi neki utjecaji predviđeni u prethodnim procjenama klime IPCC-ja mogli biti podcijenjeni, ali ne možemo znati je li razorno ljeto prošle godine nova norma, trebaju nam podaci od još nekoliko godina. No ono što znamo je da će se, ako emisije stakleničkih plinova nastave rasti, pojaviti sve ozbiljniji utjecaji na klimu", kaže.
Upozorio je da će posljedice biti teške. "Moramo imati na umu da svi živimo na mjestima koja su građena desetljećima i stoljećima da bi se dobro nosila s tadašnjom klimom. Zaista, jako zastrašujuća stvar u vezi s klimatskom krizom je da se svako postignuće svakog ljudskog društva na Zemlji dogodilo u klimi koja više ne postoji ", rekao je. "Pritisci su na svjetskim liderima da se slože i oko detaljnih i ostvarivih planova za smanjenje emisija te o planovima prilagodbe klimatskim utjecajima, kada se sastanu u studenom u Glasgowu."
Ekstremno vrijeme ove godine također je pokazalo koliko je važno da zemlje i zajednice diljem svijeta poduzmu korake kako bi se nosile s tim utjecajima, rekao je Richard Betts, profesor utjecaja na klimu na Sveučilištu Exeter i voditelj istraživanja utjecaja na klimu. "Sada moramo živjeti s posljedicama onoga što smo već učinili klimi. Beznadno smo nespremni nositi se sa sve ozbiljnijim ekstremnim vremenskim prilikama, iako ih je znanost predviđala desetljećima."
"Ne možemo si dopustiti da čekamo dvije godine"
Smanjenje emisija stakleničkih plinova mora biti mnogo brže, rekao je. "Moramo poduzeti hitne mjere za smanjenje emisija ako želimo spriječiti da se ovo pogorša", rekao je Betts. "Što nam je dulje potrebno, ozbiljnost klimatskih promjena će biti veća", kazao je.
Alok Sharma, britanski ministar koji će predsjedati UN-ovim razgovorima o klimi Cop26, koji će se održati u Glasgowu ovog studenog, rekao je u subotu: "Ovo će biti najveće upozorenje do sada da ljudsko ponašanje zabrinjavajuće ubrzava globalno zagrijavanje i to je razlog zašto Cop26 mora biti trenutak kad ovo ispravljamo. Ne možemo si dopustiti da čekamo dvije godine, pet godina, 10 godina – ovo je trenutak. Posljedice neuspjeha bile bi katastrofalne – mislim da nema druge riječi za to."
Rachel Kennerley, međunarodna aktivistica u Prijateljima Zemlje, rekla je: "Svjetski klimatski znanstvenici spremni su izdati oštro upozorenje koje se ne može zanemariti. Međunarodna zajednica mora brzo postići brzinu i opseg akcija potrebnih za izbjegavanje katastrofalnih klimatskih promjena. Vrijeme je da okončamo naše oslanjanje na prljavi plin, ugljen i naftu te uložimo u zelena radna mjesta i izgradimo budućnost s nula ugljika, koja nam je hitno potrebna."