Kardinal Robert Prevost spustio je glavu u ruke dok se njegovo ime orilo ispod veličanstvene Mikelanđelove freske “Posljednji sud” u Sikstinskoj kapeli. Bio je četvrtak ujutro, a kardinali su čitali glasačke listiće. Sve je upućivalo na to da će kardinal rođen u Čikagu postati novi papa. Njegov broj glasova rastao je iz kruga u krug, dok je podrška dotadašnjem favoritu, italijanskom kardinalu Pjetru Parolinu, stagnirala, piše The Wall Street Journal, prenosi Index.
Kako su ispričala trojica kardinala koji su posmatrali situaciju, bilo je jasno da Prevost shvata šta se događa: bio je na pragu da postane 267. poglavar Katoličke crkve, s 1,4 milijarde vjernika širom svijeta.
Do poslijepodneva sve je bilo gotovo. Prevost je dobio 89 glasova – tačno dvije trećine od 133 kardinala s pravom glasa. Uslijedio je aplauz kardinala u crvenim odorama. Prevost je, zatvorenih očiju, ustao i s blagim osmijehom prihvatio istorijski trenutak. “Ne mogu ni zamisliti kako se čovjek osjeća kad se suoči s takvim trenutkom”, rekao je kardinal Joseph Tobin, nadbiskup Newarka.
Izbor prvog američkog pape iznenadio je okupljene na Trgu svetog Petra, šokirao kladionice i razbio uvjerenje da Katolička crkva nikada neće prepustiti najvišu funkciju državljaninu globalne sile poput SAD.
Tražio se nasljednik koji će nastaviti viziju pape Franje
Ali do četvrtka, 69-godišnji Prevost postao je logičan izbor za kardinale okupljene u Sikstinskoj kapeli. Nedjeljama su tražili nasljednika koji će nastaviti viziju pokojnog pape Franje – Crkvu otvorenu, poniznu i osjetljivu na marginalizovane – ali uz više poštovanja prema crkvenoj tradiciji i uz bolje upravljačke vještine u vođenju finansijski opterećenog Vatikana.
Već prije početka konklave široka grupa kardinala, raznolika po geografiji i uvjerenjima, u Prevostu je prepoznala kandidata koji ispunjava sve ključne uslove. Iako Amerikanac, Prevost je decenijama služio kao biskup u Peruu i mnogi su ga opisivali kao “građanina svijeta”. Imao je bogato misionarsko iskustvo, glas borca za siromašne i potlačene. Radio je u centru Vatikana, ali ne toliko dugo da bi ga pratile velike afere.
Nasuprot njemu, kardinal Parolin bio je iskusni vatikanski diplomata, godinama državni sekretar i jedan od najbližih saradnika pape Franje. Bio je favorit – i nada mnogih Italijana da će papinstvo nakon više od 40 godina ponovno pripasti njihovom sunarodniku. Ali kako kaže poznata italijanska poslovica: “Ko uđe u konklavu kao papa, izađe kao kardinal.”
Papa Franjo preminuo je na Uskršnji ponedjeljak, nakon komplikacija s plućima. Kardinali su iz cijelog svijeta počeli pristizati u Rim na sprovod i pretkonklavne rasprave. U tim trenucima, Parolin je još imao prednost. “Bio je najpoznatiji među nama”, rekao je španski kardinal Cristóbal López Romero. “Ali to nije bilo dovoljno.”
Promjena raspoloženja u Rimu
Kardinali koji su stigli u Rim predstavljali su novu, raznoliku Crkvu kakvu je zamišljao Franjo – dolazili su iz 70 zemalja, govorili desetine jezika, bili različitih kultura i iskustava. Engleski je sve češće bio zajednički jezik. Evropljani su s Afrikancima raspravljali o umjetnoj inteligenciji i eksploataciji resursa, Latinoamerikanci o migracijama, a kardinal iz Mongolije pričao je o misama među nomadima pod šatorima.
Uprkos svemu, Italija je imala najviše kardinala, i mnogi su željeli da se nakon trojice “stranih” papa – Poljaka, Nijemca i Argentinca – titula vrati u Italiju. Parolin, rodom iz blizine Venecije, bio je logičan izbor. Ali iako diplomata vrhunskog ranga, nije imao ono što su mnogi tražili – pastoralnu prisutnost među ljudima.
S druge strane, kardinali iz Latinske Amerike već su smatrali Prevosta “svojim”, a i mnogi drugi željeli su zadržati sinodalnost, Franjinu ideju o Crkvi koja sluša i promišlja kroz dijalog. Dan nakon Franjinog sprovoda Parolin je predvodio misu, ali u propovijedi nije spomenuo sinodalnost. “To je bilo vrlo simbolično”, rekao je kardinal Michael Czerny.
Prevostovo ime sve se češće spominjalo na večerama i u kuloarima. Kardinal Timothy Dolan prisjetio se kako su ga Italijani zapitkivali: “Poznaješ li tog Roberta?” Tokom govora o izazovima Crkve, od seksualnih skandala do finansijske krize, sve više kardinala zaključivalo je da im treba neko ko zna upravljati.
Kardinal Tobin mu je rekao: “Bobe, možda ćeš biti predložen. Razmisli o tome.”
Presudni trenutak
Dan prije konklave Prevost je održao govor u kojem je pohvalio sinodalnost. “To je saradnja”, rekao je, što su mnogi dočekali s odobravanjem. U srijedu su kardinali ušli u Sikstinsku kapelu, položili zakletvu i predali mobinle telefone. Kapela je zatvorena, izolovana od svijeta. Parolinovi protivnici već su imali taktiku – u prvom krugu glasove su podijelili na više imena kako bi testirali teren, piše Wall Street Journal.
Nakon preduge uvodne propovijedi, prvi krug pokazao je Parolina na vrhu s više od 40 glasova, ali daleko od potrebne većine. U četvrtak ujutro njegovi su glasovi stagnirali, dok ga je Prevost sustizao. Tokom ručka – uz tjesteninu, odrezak i kalkulacije – sve je bilo jasnije. “Tokom ručka sve se iskristalizovalo”, rekao je kardinal Blase Cupich.
Prevost je sjedio na istom mjestu gdje je 2013. sjedio kardinal Bergoglio kad je postao papa Franjo. Sljedeće glasanje donijelo mu je više od 100 glasova.
Kao najviši po rangu, Parolin je pristupio i na latinskom ga upitao: “Prihvatate li izbor za vrhovnog sveštenika?”
“Prihvatam”, odgovorio je Prevost.
“Koje ćete ime uzeti?”
“Lav”, rekao je.
Parolin je prvi poljubio prsten. “Parolin je gospodin”, rekao je kardinal William Goh iz Singapura.
Novi papa Lav ušao je u Sobu suza, gdje novi poglavar prvi put oblači bijelu odoru. Listići su spaljeni. Bijeli dim krenuo je iz dimnjaka iznad kapele. Trg svetog Petra eruptirao je u oduševljenju, a zastave iz cijelog svijeta vijorile su dok je svijet saznao ime novog pape.
Dvije starije Italijanke na rubu Trga pogledale su u svoje mobilne telefone. Jedna je tiho rekla: “Amerikanac…” Druga ju je zbunjeno pogledala: “Amerikanac?”