Ovo su najveći protesti u Myanmaru unazad više od decenije. Desetine hiljada ljudi protestuje protiv vojnog puča i traže oslobađanje izabrane liderice Aung San Suu Kyi, prenosi BBC.
"Ne želimo vojnu diktaturu. Želimo demokratiju”, uzvikuju mase ljudi u glavnom gradu, Yangon. Protesti su održani i u više od deset drugih gradova.
Pristup internet je ponovo omogućen nakon jednodnevnog gašenja.
Vojska se još uvijek nije oglasila o sve većem protivljenju naroda nakon vojnog puča koji je izvršen u ponedeljak.
Vojska je preuzela vlast nakon tvrdnje, bez predočenih dokaza, da su izbori iz novembra lažirani.
Suu Kyi i lideri njene stranke NLD, uključujući predsjednika Win Myint, stavljeni su u kućni pritvor.
U Yangonu, ljudi su nosili crvene majice i držali crvene balone, što je boja stranke Suu Kyi, dok su automobili i autobusi sporo vozili i trubili u znak podrške. Mnogi su pokazivali pozdrav sa tri prsta, što je simbol otpora autoritarizmu u regiji.
Gašenje interneta od strane vojske nije uspjelo spriječiti proteste. "Poštujte naš glas," pisalo je na jednom baneru, aludirajući na ubjedljivu pobjedu stranke NLD na izborima u novembru.
Protesti u nedjelju u Yangonu bili su najveći od takozvane Šafran revolucije 2007. godine, kada je hiljade monaha ustalo protiv vojnog režima.
Mase su marširale prema pagodi Sule Pagoda u centru grada, dok su policijska vozila i specijalna policija bili stacionirani kod univerziteta Yangon. Nema izvještaja o nasilju.
"Ne želimo ponovo vojnu vlast. Ne želimo da živimo u strahu. Želimo da Majka Su bude oslobođena iz nepravednog pritvora," kazao je jedan demonstrant za BBC. "I treće, želimo da iskorijenimo sistem u kojem vojnici zauzimaju civilne administrativne pozicije."
Myanmar ima 54 miliona ljudi, a nalazi se u Jugoistočnoj Aziji. Graniči sa Bangladešom, Indijom, Kinom, Tajlandom i Laosom.
Na vlasti je bila represivna vojna vlast od 1962. do 2011. godine, bilo direktno ili indirektno, što je dovelo do međunarodnih osuda i sankcija.
Aung San Suu Kyi je provela godine zalažući se za demokratske reforme. Postepena liberalizacija je počela 2010. god., ali je vojska i dalje zadržala značajan uticaj.
Vlada predvođena Suu Kyi došla je na vlast nakon slobodnih izbora 2015. godine, ali je dvije godine kasnije vojni progon Rohingya muslimana doveo do toga da je stotine hiljada njih pobjeglo u Bangladeš.
To je dovelo do raskola između Suu Kyi i njenih ranijih pristalica u međunarodnoj zajednici jer je odbila da osudi progon ili da ga opiše kao etničko čišćenje. Ipak, ostala je veoma popularna u zemlji.