Očekuje se da će više od 65 posto od 4.3 milijuna birača u zemlji
glasati za odbacivanje izuzeća, pokazala je najnovija anketa objavljena u
nedjelju. No analitičari su oprezniji s obzirom na to da se očekuje
slab odaziv birača u zemlji koja je često govorila “ne” daljnjoj
integraciji u Europskoj uniji, posljednji put 2015. godine.
“Uvijek moramo dati svoj glas kad se glasa”, pozvala je premijerka
Mette Frederiksen Dance da izađu na referendum u završnoj televizijskoj
debati u nedjelju. “Svim srcem vjerujem da moramo glasati “za”. U
vrijeme kad se trebamo boriti za sigurnost u Europi, moramo biti
ujedinjeniji sa svojim susjedima”, rekla je.
Danska je članica EU od 1973., ali je 1992. kočila prijenos većih
ovlasti na Bruxelles kad je 50.7 posto Danaca odbacilo Ugovor iz
Maastrichta, osnivački ugovor Unije. Da bi stupio na snagu, morale su ga
ratificirati sve države članice. Kako bi uvjerili Dance da podrže
sporazum, Kopenhagen je pregovarao o nizu izuzeća i Danci su ga konačno
podržali 1993. godine.
Danska je ostala izvan jedinstvene europske valute, eura, koji je
odbacila na referendumu 2000., kao i zajedničke politike bloka o
pravosudnim pitanjima, unutarnjim poslovima i obrani.
“Ukrajina je glavni razlog”
Izuzeće od obrane znači da ta skandinavska zemlja, jedna od
osnivačica NATO-a, ne sudjeluje u vanjskoj politici EU kad je obrana u
pitanju i ne doprinosi u vojnim misijama EU. Danska je jedina zemlja
koja je pregovarala o izuzeću od obrane, iako je i Malta de facto izvan
toga. Kopenhagen je iskoristio svoje izuzeće već 235 puta, prema
podacima think tanka Europa.
Danska premijerka raspisala je referendum samo dva tjedna nakon ruske
invazije na Ukrajinu i nakon što je postigla dogovor s većinom stranaka
u danskom parlamentu, Folketingu. Najavila je i planove za povećanje
ulaganja u obranu na dva posto BDP-a, u skladu s obvezom u NATO-u, do
2033. godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
“Bilo je to veliko iznenađenje”, rekla je direktorica think tanka
Europa, Lykke Friis. “Godinama nitko nije mislio da će vlada staviti
pitanje izuzeća od obrane na nacionalni referendum”, rekla je. “Nema
sumnje da je Ukrajina bila glavni razlog za raspisivanje referenduma.”
Najava Berlina o masovnom povećanju svoje vojne potrošnje također je
odigrala ključnu ulogu u danskoj odluci, rekla je Friis. Njemačka je
najbliži saveznik Danske, zajedno sa Sjedinjenim Državama. “Sama
činjenica da su se htjeli osnažiti dovela je Dansku u poziciju u kojoj
se više ne možemo skrivati iza Njemačke.”
“NATO je dovoljan”
Jedanaest od 14 danskih stranaka pozvalo je birače da kažu “da”
odbacivanju izuzeća od obrane, odnosno više od tri četvrtine zastupnika u
parlamentu. Dvije desničarske euroskeptične stranke, Danska narodna
stranka i Nova desnica, kao i ljevičarska Lista jedinstva, pozvale su
Dance da zaokruže “ne”.
Glavni argument im je da bi pojava zajedničke europske obrane išla na
štetu NATO-a, koji je bio kamen temeljac obrane Danske od osnutka 1949.
godine. “NATO je jamac sigurnosti Danske. Bilo bi sasvim drugačije da
se o tome odlučuje u Bruxellesu”, rekao je čelnik Danske narodne stranke
Morten Messerschmitt u nedjeljnoj debati.
Rezultati referenduma očekuju se u srijedu u 23 sata.
Danski autonomni teritoriji Grenland, koji nije u EU, i Farski otoci
ne sudjeluju na referendumu. Danci su u prosincu 2015. rekli “ne”
jačanju suradnje s EU-om u policijskim i sigurnosnim pitanjima u strahu
od gubitka suvereniteta nad imigracijskim pitanjima.