Vijest da će Ajfelova kula biti srušena 2026. godine munjevito se proširila mrežama i izazvala šok širom svijeta. Ali da li je Pariz zaista odlučio da se oprosti od svog najslavnijeg simbola ili je u pitanju šala koja je otišla predaleko?
Sve je počelo naslovom koji je djelovao previše šokantno da bi bio istinit – Ajfelova kula u Parizu, jedan od najprepoznatljivijih svjetskih simbola, navodno će biti srušena 2026. godine.
Vijest se munjevito proširila društvenim mrežama, izazivajući zabrinutost i ogorčenje ljubitelja francuskog nasljeđa širom svijeta. U viralnim objavama pominjani su razni razlozi: isticanje ugovora o upravljanju, loše stanje konstrukcije, visoki troškovi održavanja i navodno smanjen broj posjetilaca. Neki su čak tvrdili da su se žalbe građana nagomilale do tačke ključanja. Ipak, ispod slojeva panike i dezinformacija, ispostavilo se da je istina sasvim drugačija.
Satira koja je izmakla kontroli
Priča je zapravo potekla iz satiričnog članka objavljenog 18. septembra 2025. godine na sajtu Tapioca Times, poznatom po izmišljenim i humorističnim vijestima.
U tom tekstu, izmišljeni portparol navodi: “Bilo je lijepo dok je trajalo, ali niko više ne dolazi, pa zatvaramo. Internet nas je stigao, a mladi više ne žele da se penju na vrh.”
Članak je u šali okrivio dronove, vjeverice, golubove, pa čak predložio da se kula zamijeni toboganom ili festivalom nalik “Burning Manu”.
Međutim, kao što se često dešava u digitalnom dobu, granice između satire i stvarnosti brzo se brišu. Objave na mrežama poput X (bivši Tviter) prenosile su ove navode bez navođenja izvora i konteksta, što je dovelo do lažne uzbune među korisnicima širom svijeta.
Zvanično: Kula ostaje, o rušenju nema ni govora
Uprkos šoku, nijedan zvanični izvor nije potvrdio postojanje bilo kakvog plana za rušenje Ajfelove kule.
Ni Société d'Exploitation de la Tour Eiffel (SETE), kompanija koja upravlja kulom, ni Grad Pariz, ni bilo koja državna institucija zadužena za kulturno nasleđe nisu dali izjave koje bi nagovještavale takav scenario.
“Ajfelova kula ostaje simbol Pariza i Francuske. Ne postoji nikakav plan za njeno rušenje,” saopštila je gradska uprava Pariza za Hindustan Times.
Zatvaranje zbog štrajka, ne zbog rušenja
Dodatnu zabunu izazvala je činjenica da je Ajfelova kula zaista bila zatvorena početkom oktobra 2025. godine.
Međutim, uzrok nije bila strukturalna bezbjednost ili priprema za rušenje, već štrajk radnika – dio šireg talasa protesta širom Francuske zbog državnih mera štednje i zahtijeva za uvođenje viših poreza bogatima. Slična zatvaranja dogodila su se i prethodnih godina, a očekuje se da će kula biti ponovo otvorena nakon završetka pregovora.
Zašto ljudi vjeruju lažnim vestima?
Brzina kojom su se glasine proširile osvjetljava jedan od velikih izazova današnjice: teškoću da se razlikuje šala od stvarnosti u eri društvenih mreža. Satirični članak pretvoren je u viralnu “vijest” koja je izazvala pravu malu paniku.
Stručnjaci upozoravaju da su ovakvi slučajevi sve češći.
“Satirični tekstovi imaju za cilj da nas nasmiju ili natjeraju na razmišljanje, ali ne i da oblikuju javno mnjenje,” istakao je jedan medijski analitičar. Kada se takve priče pogrešno prenesu kao činjenice, mogu izazvati zbunjenost i nepotrebnu uzbunu.
Zbog toga institucije koje štite kulturno nasljeđe, poput SETE-a, sve češće moraju da reaguju na lažne objave i da brane ugled simbola kao što je Ajfelova kula.
Kula koja i dalje inspiriše
Iako se ispostavilo da su glasine neosnovane, ova situacija još jednom je pokazala koliko Ajfelova kula znači ljudima širom svijeta. Više od 135 godina nakon izgradnje, ona ostaje simbol inženjerskog dostignuća, romantike i samog duha Pariza.
“Svaki put kada se Ajfelova kula i u šali dovede u pitanje, to izazove emotivnu reakciju. To nije samo gvožđe i zakivci, to je simbol sjećanja, nade i trajnosti,” rekao je jedan turistički vodič za Reuters.
Za sada, kula ostaje zatvorena zbog štrajka, a ne zato što se planira njeno rušenje. Kada se ponovo otvori, posjetioci će opet moći da se popnu do vrha, uživaju u pogledu i možda promisle o tome koliko moćne mogu biti lažne vijesti, ali i koliko su otporni simboli koje čovječanstvo najviše cijeni.