Eritreja, bivša italijanska kolonija federisana s Etiopijom 1952. godine, vodila je gotovo 30-godišnji rat za nezavisnost prije nego što je proglasila državnost nakon referenduma 1993. godine, piše Mevlut Ozkan.
Kratko približavanje koje je omogućilo zajedničko korištenje luka Asab i Masava na Crvenom moru urušilo se u granični rat od 1998. do 2000., u kojem su poginule desetine hiljada ljudi, a odnosi su ostali zamrznuti gotovo dvije decenije.
Veze su se poboljšale 2018. godine kada je etiopski premijer Abij Ahmed prihvatio odluku o granici, potez koji mu je pomogao da zaradi Nobelovu nagradu za mir, ali napetosti su se ponovo pojavile nakon rata u Tigraju od 2020. do 2022. i ponovo su porasle posljednjih godina jer je Etiopija obnovila pozive za pristup moru, uključujući moguće korištenje eritrejske luke Asab.
Novi rat između Eritreje i Etiopije mogao bi u sukob uvući 10-15 zemalja s tri kontinenta i rizikovati da postane “Drugi afrički svjetski rat”, što podsjeća na to kako je Drugi kongoanski rat nazvan Afričkim svjetskim ratom, rekao je za “Anadoliju” Kjetil Tronvol, profesor mirovnih i sukobnih studija na Univerzitetu Oslo New.
Rekao je da su se odnosi između dviju zemalja počeli pogoršavati odmah nakon Sporazuma iz Pretorije 2022.
“Napetost između Eritreje i Etiopije je na najvišem nivou od izbijanja rata 1998. do 2000.”, dodao je.
Promjena saveza i optužbe potiču rastuće napetosti
Iz Asmarine perspektive, predsjednik Isaias Afverki nije postigao svoj cilj u ratu protiv Tigraja, “koji je bio uništiti” Tigrajski narodni oslobodilački front (TPLF), prema riječima stručnjaka.
Tronvol je rekao da su se napetosti pogoršale 2024. kada je Etiopija počela sprovoditi svoju politiku pristupa moru, dodatno eskalirajući tvrdnjom o “vlasništvu” nad Crvenim morem.
Rekao je da optužbe Etiopije da Eritreja podržava pobunu Amhara Fanoa i da se dogovara s političkim vođama Tigraja direktno utiču na bilateralne odnose.
Iz perspektive Etiopije, objasnio je Tronvol, napetosti su porasle nakon što je Adis Abeba optužila Eritreju za destabilizaciju zemlje i stacioniranje trupa na njenom tlu, a eskalirale su prošle godine kada je ministar vanjskih poslova poslao dva pisma UN-u optužujući Eritreju za podržavanje pobuna i protestujući protiv prisutnosti svojih vojnika.
Rekao je da je Etiopija pojačala svoje kritike kako su se pojavili izvještaji o zbližavanju i savezništvu između Eritreje i Tigraja, podnijevši novo pismo ranije ove godine s istim optužbama i upozorenjem da je “strpljenje Etiopije na izmaku”.
Prema riječima stručnjaka, Eritreja je od neprijatelja 2018. postala saveznik i vojni partner tokom rata u Tigraju pod Abijevom vladom, ali se sada vratila na to da je “neprijatelj i klasifikovana kao neprijateljska nacija”.
Rizik od šireg sukoba
Tronvol je upozorio da bi obnovljeni sukob mogao destabilizovati Afrički rog i regije izvan njega.
“Masovno raspoređivanje etiopskih vojnih snaga na sjeveru prema granici s Tigrajem i Eritrejom, u kombinaciji s rastućom retorikom i upozorenjima, nagovještava ono što će se dogoditi”, primijetio je.
Stručnjak iz Osla je još dodao:
“Iza Eritreje i Etiopije stoji niz posrednika koji će biti angažovani ili uvučeni u rat, ako izbije”, rekao je stručnjak.
Rekao je da bi regionalni i međunarodni akteri mogli pojačati diplomatske napore kako bi spriječili dalju eskalaciju, izvršiti pritisak na Eritreju da prestane miješati se u unutrašnje stvari Etiopije, podstaći pregovore o etiopskom korištenju luke Asab i pozvati Etiopiju da smanji gomilanje vojske, navodi “Anadolija“.