Izrael je tokom posljednja 24 sata izveo seriju napada na teritoriju Irana, tvrdeći da je time spriječio tu zemlju da razvije nuklearno oružje.
Među metama su bili podzemni objekti za obogaćivanje uranijuma, kao i visoki vojni komandanti i nuklearni naučnici. Međutim, ostaje ključno pitanje – da li je prijetnja zaista bila stvarna?
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da je vojna operacija bila neophodna kako bi se „spriječila egzistencijalna prijetnja po Izrael“. Prema njegovim riječima, Iran je bio veoma blizu da proizvede nuklearno oružje – „možda za godinu dana, a možda već za nekoliko mjeseci“.
S druge strane, iranski ministar spoljnih poslova osudio je izraelske napade na, kako je rekao, „miroljubiva nuklearna postrojenja“ i upozorio na rizik od „radiološke katastrofe“ nakon napada na objekat u Natanzu, koji je pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
Šta kažu izraelska vojska i američki stručnjaci?
Izraelska vojska tvrdi da posjeduje obavještajne podatke koji ukazuju na „konkretan napredak“ Irana u razvoju dijelova za nuklearnu bombu, uključujući metalno jezgro od uranijuma i izvor neutrona koji bi pokrenuo eksploziju.
Međutim, Kelsi Davenport iz američkog instituta Arms Control Association smatra da Netanjahu nije predstavio uvjerljive dokaze da je Iran bio tik pred izradom oružja.
„Iran je mjesecima na pragu, ali to nije ništa novo“, izjavila je za BBC.
Američka obavještajna zajednica procjenjuje da Iran nije obnovio ključne dijelove vojnog nuklearnog programa koji je obustavljen još 2003. godine.
Iran već ima dovoljno materijala za više bombi
Prema posljednjem izvještaju IAEA, Iran trenutno posjeduje dovoljne količine uranijuma obogaćenog do 60% za izradu čak devet nuklearnih bombi. Do nivoa potrebnog za oružje (90%) dijeli ga samo jedan tehnički korak. Ipak, zbog iranskog odbijanja saradnje, agencija ne može potvrditi da se program koristi isključivo u mirnodopske svrhe.
Direktorka američke Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabard izjavila je pred Kongresom da Iran posjeduje „neviđeno velike zalihe obogaćenog uranijuma za jednu zemlju koja nema nuklearno oružje“, ali je dodala da vrhovni vođa Ali Hamnei još nije izdao nalog za izradu oružja.
Od sporazuma do potpunog prekida saradnje
Iran već decenijama tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo u civilne svrhe. IAEA je 2015. godine zaključila da je Iran do 2003. razvijao određene kapacitete za pravljenje eksplozivnih naprava, ali da nakon toga nema dokaza o nastavku tih aktivnosti.
Sporazum potpisan 2015. godine sa šest svjetskih sila ograničavao je iranske nuklearne aktivnosti u zamjenu za ublažavanje sankcija. Međutim, predsjednik SAD Donald Tramp je 2018. jednostrano povukao Ameriku iz sporazuma, tvrdeći da Iran prebrzo može doći do oružja. Nakon toga, Iran je počeo kršiti uslove sporazuma – naročito u pogledu nivoa i lokacija obogaćivanja uranijuma.
Prošle sedmice, upravni odbor IAEA-e usvojio je rezoluciju kojom Iran, po prvi put u 20 godina, formalno označava kao zemlju koja krši obaveze iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja.
Šta je Izrael gađao i šta to znači za Iran?
Prema tvrdnjama izraelskih vlasti, pogođeni su ključni dijelovi iranske nuklearne infrastrukture, uključujući objekte u Natanzu i Isfahanu. IAEA navodi da je u napadu uništen iznadzemni pogon za obogaćivanje goriva (PFEP), kao i električni sistemi, dok se još procjenjuje stepen štete na podzemnim objektima sa centrifugama.
Institut za nauku i međunarodnu bezbjednost iz SAD procjenjuje da je uništavanje PFEP-a ozbiljan udarac, jer je taj pogon služio i za proizvodnju uranijuma obogaćenog na 60% i za razvoj naprednih centrifuga.
Prema riječima Kelsi Davenport, napadi će vjerovatno povećati tzv. „vrijeme probijanja“, odnosno vrijeme potrebno Iranu da proizvede bombu, ali još nije jasno koliko. „Nećemo imati kompletnu sliku dok IAEA ne dobije pristup napadnutim lokacijama“, rekla je.
Fordo i dalje radi – i to najviše zabrinjava
Iran je saopštio IAEA da su pogođeni i podzemni kompleks u Fordou, kao i nuklearni centar u Isfahanu. Izrael tvrdi da su u Isfahanu uništeni pogoni za proizvodnju metalnog uranijuma, laboratorije i sistemi za preradu obogaćenog materijala.
Uprkos napadima, postrojenje u Fordou i dalje funkcioniše, što znači da Iran još uvijek ima mogućnost da obogaćuje uranijum do vojnog nivoa ili da tajno premjesti materijal na drugu lokaciju.
„Znanje je najopasnije – Iran ga ne može izgubiti“
Iako su fizički objekti možda uništeni, stručnjaci upozoravaju da se suštinska prijetnja ne može ukloniti – jer je znanje već usvojeno. „Iran može da obnovi infrastrukturu i to brže nego ranije, jer je znatno napredovao u tehnologiji obogaćivanja“, navodi Davenport.
Netanjahu je poručio da će izraelska operacija trajati „dokle god bude potrebno“ kako bi se prijetnja otklonila. Ipak, pitanje je koliko je to realno – Iran je trenutno usporen, ali nije zaustavljen, prenosi Index.