Francuska vlada bi mogla pasti kasnije ove sedmice nakon što su ljevičarske i krajnje desničarske stranke podnijele prijedloge za izglasavanje nepovjerenja.
Ako ih poslanici odobre, prijedlozi koji će u srijedu biti stavljeni na glasanje u nacionalnoj skupštini će prisiliti premijera Michela Barniera na ostavku nakon samo dva i po mjeseca, piše Guardian.
Novi narodni front (NFP), ljevičarska koalicija koja uključuje socijaliste, zelene, krajnju ljevicu i Komunističku partiju, već je upozorila da će iznijeti prijedlog za rušenje vlade ako bez glasanja bude usvojena odluka o smanjenju budžeta za socijalno osiguranje.
Međutim, nakon što je Barnier iskoristio kontroverznu ustavnu klauzulu “49,3” da progura zakon, Marine Le Pen iz krajnje desničarskog Nacionalnog skupa (RN) povećala je pritisak na njegovu vladu najavljujući da njena stranka podnese drugi zahtjev za izglasavanje nepovjerenja.
Zajedno, NFP i RN imaju dovoljno poslanika da sruše vladu, što bi bio prvi put da je francuska vlada srušena na ovaj način od 1962. godine.
U pokušaju da spriječi krizu, Barnier je u posljednjem trenutku napravio ustupke RN-u. Nakon razgovora s Le Pen, Barnier je u ponedjeljak rekao da neće biti promjena u nadoknadi lijekova 2025. godine, suprotno prvobitnim planovima.
Obraćajući se donjem domu, Barnier je rekao da je konsultovao sve parlamentarne grupe, ali je podcrtao da je potrebno da zemlja smanji javni deficit.
“Poštujem kulturu kompromisa. Bilo je mnogo sati rada na obogaćivanju ovog teksta… on je imao višestruke evolucije”, rekao je.
On je poslanicima rekao da su se suočili sa “trenutkom istine”.
“To znači da se svako suočava sa svojim obavezama. Francuzi vam neće oprostiti ako podržavate posebne (političke) interese iznad budućnosti nacije. Svako mora preuzeti odgovornost za svoje postupke, a ja preuzimam svoju”, rekao je.
Le Pen, šefica parlamentarne grupe RN, optužila je Barnijera, kojeg je predsjednik Emmanuel Macron u septembru imenovao za premijera, da nije održao obećanje da će saslušati političke grupe koje se protive prijedlogu zakona o budžetu.
“On se obratio RN prije sedmicu dana i mi smo ponovili naše crvene linije. Nismo izvlačili ove crvene linije iz šešira za naše zadovoljstvo. Nepravedno je da Francuzi plaćaju posljedice nesposobnosti Emmanuela Macrona u poslednjih sedam godina. Nije smiju se kazniti Francuzi za ono za šta oni nisu odgovorni, a njihove vođe jesu”, rekla je ona.
Le Pen je dodala: “Postoje i drugi načini za rješavanje ionako visokog deficita. Dali smo prijedloge. Vlada nije htjela popustiti. Michel Barnier je rekao da se suočava sa svojom odgovornošću. Mi se suočavamo sa našima”.
Mathilde Panot, zastupnica krajnje ljevičarske Nepokorene Francuske (LFI), rekla je o prijedlogu za izglasavanje nepovjerenja: “Možemo srušiti Barniera i ovaj budžet“.
Ona je vladine razgovore s krajnjom desnicom u posljednjem trenutku opisala kao “cjenkanje” i rekla da je “sve to trik”, te je okrivila Macrona da je zemlju gurnuo u haos.
Ako zahtjev za izglasavanje nepovjerenja bude usvojen u srijedu, Barnier će biti primoran da ponudi ostavku, ali on i njegovi ministri mogli bi ostati u privremenoj administraciji dok Macron ne objavi novu vladu.
Macron bi mogao tražiti od stranaka da traže novu koalicionu većinu ili da imenuju striktno tehnokratsku vladu, dovodeći ljude izvan političkih krugova da upravljaju zemljom do novih parlamentarnih izbora na ljeto. Opći izbori se ne mogu održati u roku od 12 mjeseci od prethodnog glasanja.
Prošle sedmice, Barnier, bivši pregovarač EU o Bregzitu, rekao je da će glasanje o nepovjerenju izazvati “veliku oluju i vrlo ozbiljne turbulencije na finansijskim tržištima“.
Francuska je u političkoj krizi otkako je Macron raspisao vanredne izbore u junu na kojima je parlament ostao podijeljen na tri političke frakcije – ljevicu, centar i krajnju desnicu – ali nijedna od njih nema apsolutnu većinu.
Zastoj je uzrokovan time što je vlada nastojala da se pozabavi rastućim javnim deficitom Francuske kroz povećanje poreza i smanjenje potrošnje od 60 milijardi eura u svom budžetu za 2025. godinu.