Njemački parlamentarci spremaju se za raspravu o žestoko osporavanom prijedlogu zabrane krajnje desničarske Alternative za Njemačku (AfD), ali čak ni među kritičarima te stranke ne postoji konsenzus o tome da li je ovakva rasprava dobra ideja, pogotovo samo nekoliko nedjelja prije nacionalnih izbora, piše Politico.
„Važno je da građani znaju da se Bundestag bavi ovim pitanjem i jasno pokazuje odakle dolaze prijetnje demokratiji“, rekla je Karmen Vegge, poslanica iz Socijaldemokratske partije (SPD) i jedna od predlagača inicijative.
Međutim, mnogi političari iz glavnih partija – uključujući i neke iz njene sopstvene stranke, poput kancelara Olafa Šolca – izrazili su sumnju u ispravnost ovog poteza.
„Najgore bi bilo“, rekao je nedavno Šolc, „da pokušaj zabrane potraje i na kraju propadne.“
U četvrtak će poslanici razmatrati prijedlog da se naloži najvišem sudu Njemačke da ispita da li je AfD antiustavna stranka, što bi bio prvi korak ka njenoj pravnoj zabrani.
Ova rasprava dolazi u trenutku kada konzervativni kandidat za kancelara, Fridrih Merc, nastoji da progura strože mjere za migraciju uz podršku krajnje desnice, čime narušava Brandmauer – političku „zaštitnu ogradu“ koju su glavne stranke postavile kako bi blokirale AfD. Ovaj potez, koji ruši dosadašnje političke tabue, izazvao je burnu debatu o tome kako se postaviti prema rastućem uticaju AfD-a.
Iako prijedlog za zabranu stranke ima male šanse da prođe, njegovi zagovornici tvrde da su dužni da iskoriste sva sredstva koja im Ustav Nemačke omogućava kako bi zaustavili partiju za koju smatraju da predstavlja ozbiljnu pretnju demokratiji.
Međutim, mnogi kritičari AfD-a strahuju da će debata o zabrani zapravo pomoći krajnjoj desnici, jer bi mogla dodatno otuđiti njene brojne birače i pojačati narativ AfD-a da su glavne stranke te koje podrivaju demokratiju ignorišući volju naroda. AfD trenutno uživa podršku od 20% birača i nalazi se na drugom mestu u anketama pred izbore 23. februara.
„Pozivi na zabranu AfD-a su potpuno apsurdni i samo razotkrivaju antidemokratski stav onih koji ih upućuju“, izjavila je prošle godine za Politico kandidatkinja AfD-a za kancelara, Alis Vajdel.
Ustav Njemačke, koji je osmišljen kako bi spriječio ponavljanje nacističke vladavine, omogućava zabranu političkih partija koje pokušavaju da iskoriste demokratska sredstva za rušenje demokratije. Svaka stranka koja podriva „slobodni demokratski poredak“ može biti zabranjena.
Međutim, prag za zabranu stranke je veoma visok, a njemački sudovi su to učinili samo dva puta u prošlosti – 1952. godine zabranjena je neofašistička Socijalistička Rajh partija, a 1956. godine Komunistička partija Njemačke. Dva kasnija pokušaja da se zabrani neonacistička Nacionaldemokratska partija (NPD) nisu uspela.
AfD je prvi put ušao u Bundestag 2017. godine i od tada postaje sve radikalniji. Pojedini delovi stranke već su proglašeni ekstremističkim od strane domaćih obaveštajnih službi.
Pozivi na zabranu pojačali su se prošle godine nakon izveštaja da su zvaničnici AfD-a učestvovali na tajnom sastanku desničarskih ekstremista, gde su razmatrali planove za masovne deportacije migranata i „neasimilovanih građana“.
Zagovornici zabrane – 124 poslanika iz SPD-a, Zelenih i konzervativne Hrišćansko-demokratske unije (CDU) – nemaju ni približno dovoljno glasova da izglasaju predlog u četvrtak.
Ipak, oni tvrde da rastući uticaj AfD-a i nedavni provokativni potezi, poput dijeljenja lažnih deportacionih karata migrantima kao dio predizborne kampanje, čine ovu raspravu važnijom nego ikada.
Mnogi drugi, međutim, upozoravaju da se AfD može poraziti samo na izborima.
„Siguran sam da u AfD-u postoje radikalni, pa čak i ekstremni elementi“, rekao je konzervativni lider Aleksander Dobrint na konferenciji za novinare nakon što je prijedlog o zabrani prvi put predstavljen. „Ali, ni pod kojim uslovima ne želim da AfD-u dam dodatnu priliku da se predstavi kao žrtva.“