Evropska unija razmatra „sve mogućnosti”, uključujući racionalizaciju goriva i dodatno oslobađanje nafte iz hitnih rezervi, dok se priprema za „dugotrajan” energetski šok uzrokovan ratom na Bliskom istoku, izjavio je komesar za energetiku.
„Ovo će biti dugotrajna kriza… cijene energije ostat će visoke jako dugo”, rekao je Dan Jørgensen za Financial Times, upozorivši da za određene „kritičnije” proizvode očekuje pogoršanje situacije već u narednim sedmicama.
Gotovo potpuno zatvaranje ključnog plovnog puta, Hormuškog tjesnaca, te napadi na energetsku infrastrukturu u Zaljevu, izazvali su haos na tržištima, podigli cijene i potaknuli strahove od dugoročne nestašice.
„Retorika i riječi koje koristimo sada su ozbiljnije nego ranije u krizi”, istakao je Jørgensen. „Naša procjena je da će ovo biti dugotrajna situacija i zemlje moraju osigurati da imaju sve što im je potrebno.”
Iako EU trenutno nije u fazi ugrožene sigurnosti snabdijevanja, Brisel izrađuje planove za suočavanje sa „strukturnim i dugotrajnim posljedicama” sukoba. Energetski šok već podiže rizik od visoke inflacije i sporijeg ekonomskog rasta, prisiljavajući vlade da ponovo pokreću termoelektrane na ugalj.
Jørgensen je naglasio da se EU „priprema za najgore scenarije”, iako blok još uvijek nije posegnuo za racionalizacijom avionskog goriva ili dizela. „Bolje je biti spreman nego žaliti”, dodao je.
Jedan od problema je i razlika u standardima za avionsko gorivo, u EU je tačka smrzavanja -47°C, dok je u SAD -40°C. Razmatra se privremeno ublažavanje ovih pravila kako bi se omogućio veći uvoz iz Amerike, kao i povećanje udjela etanola u automobilskim gorivima.
Također, Jørgensen nije isključio novo oslobađanje strateških rezervi nafte, slično onom od prošlog mjeseca koje je bilo najveće u historiji. Što se tiče ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG), komesar je ponovio da ove godine neće biti zakonskih promjena u vezi s prekidom tog uvoza, već da će se EU oslanjati na SAD i druge partnere koji djeluju na slobodnom tržištu.