No ako se zatopljenje zadrži na 1,5 stepen, to bi moglo ograničiti
sušenje za desetinu, čime bi se spasilo dvije trećine Zemlje za koje se
to predviđa pod granicom od dva stepena, stoji u istraživanju
objavljenom u časopisu Nature Climate Change.
Zatopljenjem od 1,5
stepena će dijelovi južne Europe, južne Afrike, središnje Amerike,
obale Australije i jugoistoka Azije – doma oko petinu čovječanstva –
“izbjeći znatnu aridifikaciju” predviđenu pod dva stepena Celzija,
istaknuo je Su-Jong Jeong sa sveučilišta za znanost i tehnologiju u
kineskom Shenzenu, jedan od autora studije.
“Postizanje granice od 1,5 stepena bio bi važan čin smanjenja vjerojatnosti aridifikacije i povezanih posljedica”, rekao je Jeong.
On
je sa skupinom naučnika koristio projekcije sedam klimatskih modela
kroz različite scenarije zatopljenja kako bi predvidio obrasce sušenja
tla.
Aridifikacija je velika prijetnja koja ubrzava degradaciju i
desertifikaciju tla, te gubitak biljaka i drveća ključnih za apsorpciju
ugljikovog dioksida koji grije Zemlju.
Time se povećavaju rizici od suša i požara, te se utječe na kvalitetu vode za piće i poljoprivredu.
Naučnici
su došli do zaključka da će u slučaju zatopljavanja od dva stupnja,
koje bi se moglo dogoditi između 2052. i 2070. godine, između 24 i 32
posto sveukupne Zemljinog tla postati sušno.
No ako će ono iznositi 1,5 stepen, taj bi se učinak mogao smanjiti na 8 ili 10 posto sveukupne površine.