Andrej Babiš vjerojatno će postati novi premijer u Pragu, ali zapravo je važnije pitanje hoće li se Češka pridružiti antieuropskom trojnom paktu u koji je vabe Budimpešta i Bratislava. Na putu toj inicijativi sada stoji jedan čovjek – Petr Pavel, češki predsjednik.
Nedavno je iz Budimpešte plasirana najava formiranja Saveza srednjoeuropskih zemalja koje će se zajedno oduprijeti pritisku Europske komisije, a ujedno i zajedno blokirati europski integracijski put Ukrajine. Inicijativu je najavio Balázs Orbán, pouzdani savjetnik za vanjsku politiku mađarskog premijera Viktora Orbána. Mađari u takvom savezu vide Slovačku, čiji premijer Robert Fico, iako podržava Orbána, istodobno izjavljuje podršku ulasku Ukrajine u EU, ali i novu češku vladu, koju će voditi Andrej Babiš.
Hoće li se Česi priključiti antieuropskom dvojcu Orbán-Fico? To će se tek vidjeti, ali znakovito je to da je češki predsjednik Petr Pavel prošli tjedan naložio Babišu da formira koalicijsku vladu, ali uz vrlo znakovitu poruku koja je glasila:
“Predsjednik Republike očekuje da će Andrej Babiš predstaviti vladu koja ni na koji način neće oslabiti načela naše demokratske države, utjelovljena u Ustavu Češke Republike. Predsjednik je u svojim govorima više puta spomenuo ta načela”. To je službeno priopćenje za javnost 27. listopada objavio Ured predsjednika Češke Republike, u kojem se opisuje susret Petra Pavela s kandidatom za premijera.
Prije svega, kako je navedeno, nova koalicija i vlada ne bi smjele dovoditi u pitanje članstvo Češke u EU i NATO-u. Stoga će se inicijativa desničarskog, proruskog SPD-a za održavanje nacionalnog referenduma o tim temama morati zaboraviti. Drugo je održavanje podrške Ukrajini i nedopustivost promjene politike prema Ruskoj Federaciji. Kako je prenijela Europska pravda, češki je predsjednik o tome govorio više puta.
“Rusija je potrošila golem novac na naoružanje, i to ne samo u posljednjoj godini, stoga moramo uzeti u obzir da se ne priprema za mirnu budućnost, nego upravo suprotno. Zato moramo biti dovoljno vojno jaki, zajedno s našim saveznicima, da na vrijeme odvratimo Rusiju i svakog drugog potencijalnog agresora od njihovih namjera”, rekao je Pavel u svojem nedavnom govoru u čast proslave Dana neovisnosti 28. listopada.
Još jedan Pavelov uvjet je da se svi ministri pridržavaju načela integriteta. “Predsjednik je spreman pregovarati s kandidatima političkih stranaka za vladine pozicije i detaljno raspravljati o njihovim prioritetima i stavovima”, stoji u priopćenju za javnost.
Za to vrijeme Babiševa koalicija se već dogovorila o kandidatima za vodstvo parlamenta jer njihovo imenovanje ne zahtijeva odobrenje predsjednika, a podijelila je i parlamentarne odbore. Sada se čeka hoće li on ostati kod svojih izjava tijekom predizborne kampanje kada je taj političar i poduzetnik, rodom Slovak, obećao zaustavljanje isporuka oružja Ukrajini, niže poreze i jeftiniju energiju. Protivi se i Paktu o azilu i migracijama Europske unije te Zelenom planu (Green Deal). Njegova stranka ANO osvojila je 34,6 posto glasova, što je gotovo sedam i pol postotnih bodova više nego 2021. godine. ANO će u budućem sazivu Zastupničkog doma imati 80 od ukupno 200 zastupničkih mjesta.
Još su gori Babiševi novi saveznici. Desničarsko-populistička Sloboda i izravna demokracija (SPD) ne traži samo mogućnost referenduma o izlasku iz Europske unije i NATO-a – što Babiš odbacuje – nego bi više od 383.000 ukrajinskih izbjeglica potjerala natrag u njihovu domovinu. Treća stranka su Motoristi i imaju slične, ksenofobične ideje. Već je počela međusobna raspodjela sinekura, ali pitanje je hoće li uspjeti. Kako se očekivalo, mjesto predsjednika parlamenta pripast će vođi SPD-a Tomiju Okamuri. U zamjenu za tu poziciju SPD se odriče utjecaja na vladu, u kojoj će dobiti tri ministarska položaja, ali Okamura najavljuje da će to biti nestranački stručnjaci. Zauzvrat je Babišu prepustio da odabere kandidate koji neće imati nikakvih pritužbi od predsjednika.
Tako se vjeruje da se planira imenovanje generala Jaromira Žuna, koji se prijavio za mjesto načelnika Glavnog stožera i, izgubivši tu bitku, otišao u Peking kao vojni ataše, na iznimno važnu poziciju ministra obrane za Ukrajinu.
Ali, problem su Motoristi, koji trebaju dobiti mjesto potpredsjednika parlamenta i dva ministarska portfelja, a na položaj šefa diplomacije pikira Filip Turek koji je upleten u golem skandal. Naime, mediji su otkrili nekadašnje Turekove objave na Facebooku u kojima je hvalio Hitlera i Mussolinija te plasirao rasističke i homofobne izjave.
Za to vrijeme, treba napomenuti da je estonski premijer Kristen Michal komentirao je incident s ruskim graničnim patrolnim brodom na rijeci Narva, koji je nosio zastavu privatne vojne tvrtke Wagner. “Čini se da je Putinu ponestalo ideja pa valjda opet zove Wagner”, komentirao je premijer Michal.
Provokacija se dogodila u nedjelju, 2. studenoga, kada je estonsko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo da je na Narvi uočen ruski pogranični patrolni brod koji je plovio pod zastavom već pomalo zaboravljene privatne vojne skupine Wagner. Borci Wagnerove privatne vojne tvrtke – redom ubojice i kriminalci – koji su sudjelovali u ratu Ruske Federacije protiv Ukrajine, počeli su se kretati prema Moskvi u srpnju 2023. pod vodstvom svog zapovjednika Jevgenija Prigožina nakon što je on više puta optužio rusku vojsku i Ministarstvo obrane za neuspjehe vojne kampanje. Wagnerov marš na Moskvu je zaustavljen, a Prigožin je nekoliko mjeseci poslije poginuo u avionskoj nesreći u Tverskoj oblasti.
Estonci su zadržali hladnokrvnost. Prema riječima ministra vanjskih poslova Margusa Tsahkne, ovaj spektakl potvrđuje činjenicu da ruski sustav puca pod utjecajem agresivnog rata koji je pokrenuo i kontinuiranog pritiska Zapada. “Možemo potvrditi da se sve što Rusi pokušavaju učiniti na rijeci Narvi događa pod našim strogim nadzorom”, istaknuo je Tsahkna.