Planira ukidanje rasta poreza na plaće od 2.5 postotnih bodova, koji
je uveden za vrijeme mandata njenog prethodnika Borisa Johnsona. To
povećanje je uvedeno u travnju ove godine da bi se financirali troškovi
javnog zdravstva. U isto vrijeme su počeli rasti troškovi grijanja i
električne energije pa je dodatan porez bio razlog za pad popularnosti
tadašnjeg premijera.
Odustaje se i od rasta korporativnog poreza na 26 posto, kao što je
bio najavio Boris Johnson, i ostavlja se maksimalna stopa od 19 posto.
Ukinut će se tzv. “zeleni porezi” na električnu energiju, čime će se
donekle ublažiti udar rasta cijena energenata. Porezna stopa na najveće
dohotke će se smanjiti s 45 na 40 posto, dok će se stopa za najniži
porezni razred smanjiti s 20 posto na 19 posto.
Radi se o najvećem poreznom rasterećenju od 1972., a deklarirani cilj
je povratak rasta BDP-a na 2.5 posto godišnje. Kako nisu najavljeni
rezovi državne potrošnje, gubitak poreznih prihoda će se nadoknaditi
većim zaduživanjem, tj. rastom javnog duga. Ukupna vrijednost se
procjenjuje na 45 milijardi funti, a iznos će se sasvim preliti na
povećanje javnog duga.
“Ako želiš da se nešto napravi u politici, pitaj ženu”
Politički i ekonomski komentatori novi smjer već nazivaju
“Trussonomics” te povlače paralele s Margaret Thatcher i njenim
ekonomskim politikama. Još je prerano za takve usporedbe, ali je po
svemu sudeći Liz Truss sljedbenica sličnih ekonomskih teorija kao
Željezna Lady.
Radi se o trećoj ženi na premijerskoj poziciji. Uz Truss i ranije
spomenutu Margaret Thacher, tu funkciju je obnašala još Theresa May.
Zanimljivo, sve tri su pripadale Konzervativnoj stranci.
“Ako želiš da se nešto kaže u politici, pitaj muškarca. Ako želiš da
se napravi, pitaj ženu”, poznati je citat Margaret Thatcher koji dobro
opisuje ulogu dosadašnjih premijerki. Liz Truss tako preuzima vođenje
Ujedinjenog Kraljevstva od Borisa Johnsona u nimalo laganoj situaciji
izgledne recesije, visoke inflacije i rata u Ukrajini. Do sada
najavljene politike, među kojima je smanjivanje poreza, potpuni su odmak
od onoga što je Boris Johnson radio.
Theresa May je morala preuzeti upravljanje procesom “Brexita”,
izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU, nakon što je njen prethodnik
David Cameron pokušao učvrstiti svoju političku poziciju raspisivanjem
referenduma o članstvu u EU, koji je izgubio. Nakon toga je odstupio s
premijerske pozicije i prepustio Theresi May nezahvalni posao
upravljanja samim procesom izlaska.
Margaret Thacher je također preuzela premijersku poziciju u teškim
vremenima za Ujedinjeno Kraljevstvo od Jamesa Callaghana. Naslijedila je
visoku inflaciju, recesiju, nasilje u Sjevernoj Irskoj i masovne
štrajkove sindikata, a morala se suočiti i s ratom nakon argentinske
okupacije Falklandskog otočja.
Hrvatska i Grčka se jeftinije zadužuju od Ujedinjenog Kraljevstva
Nakon objave planiranih ekonomskih politika Liz Truss, tečaj
britanske funte je naglo pao. Predviđa se da će se zbog manjka poreznih
prihoda Ujedinjeno Kraljevstvo dvostruko više zaduživati nego što je
planirano, za čak 100 milijardi funti godišnje.
Prema službenim podacima, bruto javni dug Ujedinjenog Kraljevstva je iznosio 99.6 posto BDP-a
u prvom kvartalu ove godine. Truss smatra da to nije alarmantno i da se
može prebroditi neko vrijeme dok se prihodi proračuna ne povećaju zbog
samog gospodarskog rasta, čime bi se troškovi tj. gubitak prihoda
nadoknadio samim rastom gospodarstva.
Francuski javni dug je iznosio 114 posto BDP-a u svibnju ove godine,
Italije čak 152.6 posto, a tradicionalno fiskalno konzervativne Njemačke
tek 67.5 posto. Prema tom Kriteriju se Ujedinjeno Kraljevstvo nalazi
između nisko zadužene Njemačke i visoko zaduženih Francuske i Italije.
No, Truss se nada da će rast javnog duga samo biti prijelazno razdoblje,
a njene ekonomske reforme dovesti do ekonomskog procvata koji će
nadoknaditi manjak u proračunu.
Skupo plaćaju dug
Ali problem je u tome što Ujedinjeno Kraljevstvo relativno skupo
plaća dug, čak više od Francuske i Italije, unatoč tome što je manje
zaduženo od te dvije zemlje. Razlog je izlazak iz EU, zbog čega od
početka ove godine Ujedinjeno Kraljevstvo plaća veću cijenu duga.
Sve do prvog mjeseca 2022. to se nije moglo vidjeti jer su prinosi na
državne obveznice bili povijesno niski, oko nula posto. Ali od početka
godine prinosi na obveznice svih država rastu, što znači da se državama
skuplje zaduživati.
U šokantnom obratu, prinosi na petogodišnje obveznice Ujedinjenog
Kraljevstva su se povećali iznad prinosa za petogodišnje obveznice
Grčke, što znači da se trenutno Ujedinjeno Kraljevstvo skuplje zadužuje od Grčke, države s udjelom javnog duga u BDP-u od gotovo 200 posto.
I Hrvatska trenutno plaća manju cijenu duga od Ujedinjenog
Kraljevstva, kao i manje od usporedivih država EU koje ne planiraju u
skorije vrijeme uvesti euro (Poljska, Mađarska, Češka…). Razlog je
taj što iza hrvatskog i grčkog duga stoji središnja banka EU (ECB), a ne
samo nacionalne središnje banke.
“…višu kamatnu stopu na državni dug će opet platiti privatni sektor…”
Očekivanje tržišta je da će porezno rasterećenje djelovati
proinflatorno, tj. da će povećati rast cijena. Smanjenjem poreza će se
preusmjeriti dio državne potrošnje prema građanima i kompanijama, što će
se preliti na rast potrošnje, a država će nastaviti trošiti kao i
prije, samo će se dodatno zadužiti. Veća potrošnja podržava daljnji rast
cijena, zbog čega će Bank of England (BOE), središnja banka Ujedinjenog
Kraljevstva, morati agresivnije podizati referentnu kamatnu stopu.
Za komentar smo se obratili ekonomskom analitičaru Vuku Vukoviću.
“Da, najava poreznog rasterećenja je svakako potez koji Bank of England
(BOE) stavlja u neugodnu poziciju gdje moraju još više podizati kamate”,
kaže nam.
“Štoviše, tržišta su brzo reagirala očekujući izvanrednu reakciju
središnje banke već ovaj tjedan. Nisam vidio nikakvu značajnu analizu
koja uzima u obzir indirektne posljedice poput inflatornih pritisaka ili
pak činjenice da su povrati na britanske obveznice skočili na preko 4
posto – što znači da se država skupo zadužuje za financiranje ovog
paketa mjera”, objašnjava Vuković.
“Novi ministar financija ističe da je to sve dio dugoročnog plana i
da je u redu, ali kratkoročno je svakako izazvana nestabilnost koja
trenutno više šteti ekonomiji”, zaključuje.
Ekonomski analitičar Andrej Grubišić je optimističniji oko provedbe poreznih rezova koje je najavila Liz Truss.
“Postavlja se lažna teza da smanjenje državnih prihoda znači i
usporavanje gospodarstva. Ali svaku funtu koju ne potroši država će
potrošiti privatni sektor, pa smanjenje državnih prihoda nije nikakav
gubitak za gospodarstvo”, smatra.
“Dodatno, dio toga će privatni sektor kanalizirati kroz investicije,
čime će se potaknuti dugoročni ekonomski oporavak. Benefiti toga ne
moraju biti vidljivi u kratkom roku, kroz par godina. Ali srednjoročno i
dugoročno će utjecaj biti pozitivan za ukupnu ekonomsku aktivnost,
investicije, zapošljavanje i plaće. Naravno da će se neke interesne
skupine koje egzistiraju od toga što im pokloni država zalagati za veće
poreze”, nastavlja Grubišić.
“Po pitanju rasta državnog duga zbog poreznog rasterećenja, bolje je u
kratkom roku izdržati rast državnog duga nego u dugom roku održavati
visoku poreznu presiju. Na kraju dana, višu kamatnu stopu na državni dug
će opet platiti privatni sektor, ali će ga podmiriti kroz ukupni rast
prihoda na nacionalnoj razini zbog rasta gospodarstva, što je bolje nego
da je rast manji ili ga uopće nema zbog visokog poreznog opterećenja”,
objašnjava.
Loš tajming, središnja banka mora intervenirati da se stabilizira situacija
Ali Bank of England (BOE), središnja banka Ujedinjenog Kraljevstva,
bila je prisiljena intervenirati da bi se sačuvala stabilnost
financijskog sustava. Pritisnuta naglim padom britanske funte i rastom
cijene duga počela je otkupljivati državne obveznice, koje su u
Ujedinjenom Kraljevstvu poznate pod nazivom “gilt”, kako bi se
stabiliziralo tržište i smanjila cijena zaduživanja.
“Banka vrlo pažljivo prati razvoj događaja na financijskim tržištima u
svjetlu značajnog ponovnog određivanja cijena britanske i globalne
financijske imovine”, stoji u izvješću banke.
Potez je reakcija na upozorenje MMF-a da bi novo porezno rasterećenje
u trenutnim uvjetima moglo djelovati proinflatorno, tj. dodatno
povećati inflaciju, i da će pogoršati ekonomsku nejednakost među
stanovništvom Ujedinjenog Kraljevstva. Nakon što je Bank of England
najavila intervenciju, prinosi na desetogodišnje obveznice Ujedinjenog
Kraljevstva su počeli padati.
Plan vlade premijerke Liz Truss od 45 milijardi fundi u vidu
smanjenja poreza je donesen s ciljem da potakne gospodarski rast. Ali
tajming je jako loš. Radi se o potpunoj promjeni onoga što je radio njen
prethodnik i plan nije popraćen rezovima potrošnje, a to izaziva
zabrinutost da će se javni dug povećati i da će to pridonijeti inflaciji
koja već iznosi 9.9 posto, što je najveća razina u 40-ak godina.
Može li Truss postati nova Željezna Lady?
Propitkivanje poreznih reformi ne dolazi samo s ljevice, koja je već
optužila premijerku Truss za provođenje politika koje pogoduju bogatima,
nego i iz konzervativnih krugova koji smatraju da trenutne okolnosti
nisu pogodne za uvođenje najavljenih politika.
Cijena državnog zaduživanja će sigurno rasti u cijelom svijetu pa
najavljivanje zamjene poreznih prihoda većim zaduživanjem nije dobar
smjer, smatraju mnogi ekonomisti. Ujedinjeno Kraljevstvo možda nije
zaduženo kao Italija i Francuska, ali nije ni nisko zaduženo kao
Njemačka da može priuštiti veliki rast javnog duga. Dodatno, nije dio EU
pa ne može iskorištavati snagu eura za jeftinije zaduživanje. Činjenice
da se daleko zaduženija Italija jeftinije zadužuje, kao i ekstremno
zadužena Grčka, idu u prilog toj tezi.
S druge strane, gospodarstvo Ujedinjenog Kraljevstva već duže vrijeme
posustaje za gospodarstvima usporedivih država u Europi i sigurno je da
treba novi impuls za oživljavanje letargične gospodarske aktivnosti.
Politike koje premijerka Ujedinjenog Kraljevstva Liz Truss želi
provoditi možda na prvi pogled podsjećaju na politike Margaret Thatcher,
ali to je manjkava interpretacija. Za početak, Ujedinjeno Kraljevstvo
je bilo puno manje zaduženo u trenutku kada je Margaret Thatcher postala
premijerka.
Na drugoj strani Atlantika, u SAD-u, Željezna Lady je imala idejno
bliskog Ronalda Reagana, dok se trenutni predsjednik SAD-a ne slaže s
Truss po većini ekonomskih pitanja. Margaret Thatcher je izvela
Ujedinjeno Kraljevstvo iz gospodarskih problema, a tek ostaje za vidjeti
hoće ti to poći za rukom novoj premijerki.