Britanska premijerka najavila najveću reformu od 1972. Nastao je haos

Nova premijerka Ujedinjenog Kraljevstva Liz Truss je najavila veliku poreznu reformu s ciljem smanjenja poreznog opterećenja, osnaživanja gospodarstva i obnove stagnirajuće ekonomske moći kolijevke modernog industrijskog društva.

28. septembar 2022, 4:17

Planira ukidanje rasta poreza na plaće od 2.5 postotnih bodova, koji je uveden za vrijeme mandata njenog prethodnika Borisa Johnsona. To povećanje je uvedeno u travnju ove godine da bi se financirali troškovi javnog zdravstva. U isto vrijeme su počeli rasti troškovi grijanja i električne energije pa je dodatan porez bio razlog za pad popularnosti tadašnjeg premijera.

Odustaje se i od rasta korporativnog poreza na 26 posto, kao što je bio najavio Boris Johnson, i ostavlja se maksimalna stopa od 19 posto. Ukinut će se tzv. "zeleni porezi" na električnu energiju, čime će se donekle ublažiti udar rasta cijena energenata. Porezna stopa na najveće dohotke će se smanjiti s 45 na 40 posto, dok će se stopa za najniži porezni razred smanjiti s 20 posto na 19 posto.

Radi se o najvećem poreznom rasterećenju od 1972., a deklarirani cilj je povratak rasta BDP-a na 2.5 posto godišnje. Kako nisu najavljeni rezovi državne potrošnje, gubitak poreznih prihoda će se nadoknaditi većim zaduživanjem, tj. rastom javnog duga. Ukupna vrijednost se procjenjuje na 45 milijardi funti, a iznos će se sasvim preliti na povećanje javnog duga. 

"Ako želiš da se nešto napravi u politici, pitaj ženu"

Politički i ekonomski komentatori novi smjer već nazivaju "Trussonomics" te povlače paralele s Margaret Thatcher i njenim ekonomskim politikama. Još je prerano za takve usporedbe, ali je po svemu sudeći Liz Truss sljedbenica sličnih ekonomskih teorija kao Željezna Lady.

Radi se o trećoj ženi na premijerskoj poziciji. Uz Truss i ranije spomenutu Margaret Thacher, tu funkciju je obnašala još Theresa May. Zanimljivo, sve tri su pripadale Konzervativnoj stranci.

"Ako želiš da se nešto kaže u politici, pitaj muškarca. Ako želiš da se napravi, pitaj ženu", poznati je citat Margaret Thatcher koji dobro opisuje ulogu dosadašnjih premijerki. Liz Truss tako preuzima vođenje Ujedinjenog Kraljevstva od Borisa Johnsona u nimalo laganoj situaciji izgledne recesije, visoke inflacije i rata u Ukrajini. Do sada najavljene politike, među kojima je smanjivanje poreza, potpuni su odmak od onoga što je Boris Johnson radio.

Theresa May je morala preuzeti upravljanje procesom "Brexita", izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU, nakon što je njen prethodnik David Cameron pokušao učvrstiti svoju političku poziciju raspisivanjem referenduma o članstvu u EU, koji je izgubio. Nakon toga je odstupio s premijerske pozicije i prepustio Theresi May nezahvalni posao upravljanja samim procesom izlaska. 

Margaret Thacher je također preuzela premijersku poziciju u teškim vremenima za Ujedinjeno Kraljevstvo od Jamesa Callaghana. Naslijedila je visoku inflaciju, recesiju, nasilje u Sjevernoj Irskoj i masovne štrajkove sindikata, a morala se suočiti i s ratom nakon argentinske okupacije Falklandskog otočja.

Hrvatska i Grčka se jeftinije zadužuju od Ujedinjenog Kraljevstva

Nakon objave planiranih ekonomskih politika Liz Truss, tečaj britanske funte je naglo pao. Predviđa se da će se zbog manjka poreznih prihoda Ujedinjeno Kraljevstvo dvostruko više zaduživati nego što je planirano, za čak 100 milijardi funti godišnje.

Prema službenim podacima, bruto javni dug Ujedinjenog Kraljevstva je iznosio 99.6 posto BDP-a u prvom kvartalu ove godine. Truss smatra da to nije alarmantno i da se može prebroditi neko vrijeme dok se prihodi proračuna ne povećaju zbog samog gospodarskog rasta, čime bi se troškovi tj. gubitak prihoda nadoknadio samim rastom gospodarstva.

Francuski javni dug je iznosio 114 posto BDP-a u svibnju ove godine, Italije čak 152.6 posto, a tradicionalno fiskalno konzervativne Njemačke tek 67.5 posto. Prema tom Kriteriju se Ujedinjeno Kraljevstvo nalazi između nisko zadužene Njemačke i visoko zaduženih Francuske i Italije. No, Truss se nada da će rast javnog duga samo biti prijelazno razdoblje, a njene ekonomske reforme dovesti do ekonomskog procvata koji će nadoknaditi manjak u proračunu.

Skupo plaćaju dug

Ali problem je u tome što Ujedinjeno Kraljevstvo relativno skupo plaća dug, čak više od Francuske i Italije, unatoč tome što je manje zaduženo od te dvije zemlje. Razlog je izlazak iz EU, zbog čega od početka ove godine Ujedinjeno Kraljevstvo plaća veću cijenu duga.

Sve do prvog mjeseca 2022. to se nije moglo vidjeti jer su prinosi na državne obveznice bili povijesno niski, oko nula posto. Ali od početka godine prinosi na obveznice svih država rastu, što znači da se državama skuplje zaduživati.

U šokantnom obratu, prinosi na petogodišnje obveznice Ujedinjenog Kraljevstva su se povećali iznad prinosa za petogodišnje obveznice Grčke, što znači da se trenutno Ujedinjeno Kraljevstvo skuplje zadužuje od Grčke, države s udjelom javnog duga u BDP-u od gotovo 200 posto.

I Hrvatska trenutno plaća manju cijenu duga od Ujedinjenog Kraljevstva, kao i manje od usporedivih država EU koje ne planiraju u skorije vrijeme uvesti euro (Poljska, Mađarska, Češka...).  Razlog je taj što iza hrvatskog i grčkog duga stoji središnja banka EU (ECB), a ne samo nacionalne središnje banke.

"...višu kamatnu stopu na državni dug će opet platiti privatni sektor..."

Očekivanje tržišta je da će porezno rasterećenje djelovati proinflatorno, tj. da će povećati rast cijena. Smanjenjem poreza će se preusmjeriti dio državne potrošnje prema građanima i kompanijama, što će se preliti na rast potrošnje, a država će nastaviti trošiti kao i prije, samo će se dodatno zadužiti. Veća potrošnja podržava daljnji rast cijena, zbog čega će Bank of England (BOE), središnja banka Ujedinjenog Kraljevstva, morati agresivnije podizati referentnu kamatnu stopu.

Za komentar smo se obratili ekonomskom analitičaru Vuku Vukoviću. "Da, najava poreznog rasterećenja je svakako potez koji Bank of England (BOE) stavlja u neugodnu poziciju gdje moraju još više podizati kamate", kaže nam.

"Štoviše, tržišta su brzo reagirala očekujući izvanrednu reakciju središnje banke već ovaj tjedan. Nisam vidio nikakvu značajnu analizu koja uzima u obzir indirektne posljedice poput inflatornih pritisaka ili pak činjenice da su povrati na britanske obveznice skočili na preko 4 posto - što znači da se država skupo zadužuje za financiranje ovog paketa mjera", objašnjava Vuković.

"Novi ministar financija ističe da je to sve dio dugoročnog plana i da je u redu, ali kratkoročno je svakako izazvana nestabilnost koja trenutno više šteti ekonomiji", zaključuje.

Ekonomski analitičar Andrej Grubišić je optimističniji oko provedbe poreznih rezova koje je najavila Liz Truss.

"Postavlja se lažna teza da smanjenje državnih prihoda znači i usporavanje gospodarstva. Ali svaku funtu koju ne potroši država će potrošiti privatni sektor, pa smanjenje državnih prihoda nije nikakav gubitak za gospodarstvo", smatra.

"Dodatno, dio toga će privatni sektor kanalizirati kroz investicije, čime će se potaknuti dugoročni ekonomski oporavak. Benefiti toga ne moraju biti vidljivi u kratkom roku, kroz par godina. Ali srednjoročno i dugoročno će utjecaj biti pozitivan za ukupnu ekonomsku aktivnost, investicije, zapošljavanje i plaće. Naravno da će se neke interesne skupine koje egzistiraju od toga što im pokloni država zalagati za veće poreze", nastavlja Grubišić.

"Po pitanju rasta državnog duga zbog poreznog rasterećenja, bolje je u kratkom roku izdržati rast državnog duga nego u dugom roku održavati visoku poreznu presiju. Na kraju dana, višu kamatnu stopu na državni dug će opet platiti privatni sektor, ali će ga podmiriti kroz ukupni rast prihoda na nacionalnoj razini zbog rasta gospodarstva, što je bolje nego da je rast manji ili ga uopće nema zbog visokog poreznog opterećenja", objašnjava.

Loš tajming, središnja banka mora intervenirati da se stabilizira situacija

Ali Bank of England (BOE), središnja banka Ujedinjenog Kraljevstva, bila je prisiljena intervenirati da bi se sačuvala stabilnost financijskog sustava. Pritisnuta naglim padom britanske funte i rastom cijene duga počela je otkupljivati državne obveznice, koje su u Ujedinjenom Kraljevstvu poznate pod nazivom "gilt", kako bi se stabiliziralo tržište i smanjila cijena zaduživanja. 

"Banka vrlo pažljivo prati razvoj događaja na financijskim tržištima u svjetlu značajnog ponovnog određivanja cijena britanske i globalne financijske imovine", stoji u izvješću banke.

Potez je reakcija na upozorenje MMF-a da bi novo porezno rasterećenje u trenutnim uvjetima moglo djelovati proinflatorno, tj. dodatno povećati inflaciju, i da će pogoršati ekonomsku nejednakost među stanovništvom Ujedinjenog Kraljevstva. Nakon što je Bank of England najavila intervenciju, prinosi na desetogodišnje obveznice Ujedinjenog Kraljevstva su počeli padati. 

Plan vlade premijerke Liz Truss od 45 milijardi fundi u vidu smanjenja poreza je donesen s ciljem da potakne gospodarski rast. Ali tajming je jako loš. Radi se o potpunoj promjeni onoga što je radio njen prethodnik i plan nije popraćen rezovima potrošnje, a to izaziva zabrinutost da će se javni dug povećati i da će to pridonijeti inflaciji koja već iznosi 9.9 posto, što je najveća razina u 40-ak godina.

Može li Truss postati nova Željezna Lady?

Propitkivanje poreznih reformi ne dolazi samo s ljevice, koja je već optužila premijerku Truss za provođenje politika koje pogoduju bogatima, nego i iz konzervativnih krugova koji smatraju da trenutne okolnosti nisu pogodne za uvođenje najavljenih politika.

Cijena državnog zaduživanja će sigurno rasti u cijelom svijetu pa najavljivanje zamjene poreznih prihoda većim zaduživanjem nije dobar smjer, smatraju mnogi ekonomisti. Ujedinjeno Kraljevstvo možda nije zaduženo kao Italija i Francuska, ali nije ni nisko zaduženo kao Njemačka da može priuštiti veliki rast javnog duga. Dodatno, nije dio EU pa ne može iskorištavati snagu eura za jeftinije zaduživanje. Činjenice da se daleko zaduženija Italija jeftinije zadužuje, kao i ekstremno zadužena Grčka, idu u prilog toj tezi.

S druge strane, gospodarstvo Ujedinjenog Kraljevstva već duže vrijeme posustaje za gospodarstvima usporedivih država u Europi i sigurno je da treba novi impuls za oživljavanje letargične gospodarske aktivnosti.

Politike koje premijerka Ujedinjenog Kraljevstva Liz Truss želi provoditi možda na prvi pogled podsjećaju na politike Margaret Thatcher, ali to je manjkava interpretacija. Za početak, Ujedinjeno Kraljevstvo je bilo puno manje zaduženo u trenutku kada je Margaret Thatcher postala premijerka.

Na drugoj strani Atlantika, u SAD-u, Željezna Lady je imala idejno bliskog Ronalda Reagana, dok se trenutni predsjednik SAD-a ne slaže s Truss po većini ekonomskih pitanja. Margaret Thatcher je izvela Ujedinjeno Kraljevstvo iz gospodarskih problema, a tek ostaje za vidjeti hoće ti to poći za rukom novoj premijerki.

Index