Brejviku se pred sudom u Oslu sudi zbog toga što je 22. jula prošle
godine aktivirao bombu ispred zgrade vlade u Oslu i ubio osam, a ranio
više od 200 ljudi, a potom na obližnjem ostrvu Utoji iz automatskog
oružja ubio još 69 ljudi, uglavnom tinejdžera.
“Cilj napada na zgradu vlade… bio je da se ubije čitava norveška
vlada, uključujući premijera (Jensa Stoltenberga)… i svi u zgradi”,
izjavio je Brejvik (33), četvrtog dana suđenja, prenijele su agencije.
On je priznao da je prvobitno planirao da u Oslu aktivira tri automobila bombe.
Među potencijalnim metama bili su vladina četvrt, sjedište Laburističke
partije i kraljevska palata, ali ne i sama kraljevska porodica, kazao
je on i dodao da je razmišljao i o napadu na parlament, dnevnik
“Aftenposten”, konferenciju novinara i kongres laburista, javio je
Bi-Bi-Si.
Za norvešku javnu televiziju NRK rekao je da je “najatraktivnija meta u cijeloj Norveškoj”.
Brejvik je kazao da je odustao od trostrukog bombaškog napada
pošto je to bilo previše komplikovano i da je odlučio da se koncentriše na jednu bombu i automatsko oružje.
“Nisam namjeravao da se predam prije nego što sprovedem u djelo plan.
To je bila samoubilačka misija, a vjerovatnoća da ću preživjeti bila je
jednaka nuli”, dodao je on.
Brejvik je kazao i da je za napad na kongres laburista nabavio
“biološko oružje”, ali da je odustao od toga da ga upotrebi jer “nije
imao podršku”.
Poslije eksplozije bombe ispred zgrade vlade, Brejvik je, obučen u
policijsku uniformu, bez ikakvih problema stigao na Utoju, gdje je bilo
ukupno 569 ljudi, među kojima je trebalo da bude i bivša premijerka Gro
Harlem Bruntland.
Masakr na ostrvu je počinio iz automatske puške i pištolja, kojima je dao nazive po likovima iz norveške mitologije.
Mada je Bruntlandova bila njegova glavna meta, Brejvik je istakao da mu je cilj bio da ubije sve na ostrvu.
On je izrazio žaljenje što je ubio samo 69 ljudi, a ne sve, i dodao da
planirao da bivšu premijerku veže lisicama i da joj potom odrubi glavu
bajonetom, a čitav postupak da snimi kamerom mobilnog telefona.
Taj snimak bi, uz poruku, postavio kasnije na Internet.
“Odrubljivanje glave? To je strategija Al Kaide i predstavlja moćno
psihološko oružje”, rekao je on, istakavši da je taj metod u prošlosti
korišćen i u Evropi.
“Stojim iza onoga što sam uradio na Utoji i, da mogu, ponovo bih to uradio”, rekao je on.
Tokom Brejvikovog hladnokrvnog svjedočenja, mnogi od prisutnih članova porodica žrtava su plakali, navele su agencije.
Brejvik je objasnio da je akcije počeo da planira još 2006. godine, a u
okviru priprema je proučavao i bombaški napad u Oklahomi 1995. godine, u
kojem je veteran iz Zalivskog rata Timoti Mekvej ubio 168 ljudi.
Prema Brejvikovim riječima, za napade se pripremao tako što se izolovao
od spoljnog svijeta i po 15-16 sati dnevno igrao video igrice, posebno
“Modern vorfer” i “Vorld of vorkraft”, što mu je pomoglo u planiranju
napada i vježbanju gađanja, a 2010. godine je često išao u strijeljanu.
Od aprila 2011. godine je počeo da uzima steroide kako bi poboljšao fizičku spremnost.
Navodeći da je želio da spase Norvešku i Evropu od multikulturalizma,
Brejvik je rekao da su meta njegovog napada bile ljevičarske političke
snage koje su, kako je naveo, izdale zemlju otvorivši je za imigrante.
Suđenje Brejviku bi moglo da traje 10 nedjelja. Ukoliko bude proglašen
uračunljivim, mogao bi da bude osuđen na 21 godinu zatvora i ta kazna bi
se potom mogla produžavati na neograničeno vrijeme.
Ako stručnjaci, međutim, zaključe da je mentalno bolestan, mogao bi biti zatvoren u psihijatrijsku ustanovu do kraja života.