U regiji je prošle godine najviše boravišnih dozvola prvi put u Europskoj uniji izdano državljanima Albanije, na drugom mjestu je Srbija, a na trećem BiH. Državljani Sjeverne Makedonije su na četvrtom mjestu kada je riječ o broju boravišnih dozvola izdanih prvi put, dok su Crnogorci na petom mjestu, piše Bloomberg. Prema podacima Eurostata, u 2021. godini zemlje EU-a izdale su gotovo tri milijuna (2,952.300) boravišnih dozvola prvi put državljanima zemalja izvan EU-a.
Broj se povećao za 31 posto ili za 693.700 u usporedbi s 2020., dosegnuvši pretpandemijsku razinu od 2,955.300. Boravišne dozvole izdane prvi put iz razloga zaposlenja dosegle su rekordnu vrijednost. Čak 45 posto od ukupnog broja boravišnih dozvola izdanih prvi put u 2021. bilo je zbog zaposlenja (1,3 milijuna dozvola).
Samo u 2018. godini 53.520 državljana BiH prvi put dobilo je boravišnu dozvolu u nekoj od zemalja članica EU-a. Usporedbe radi, to je dvostruko više nego što je recimo Grad Konjic prema posljednjem popisu stanovništva imao stanovnika (nešto više od 26.000 stanovnika).
Najveći broj boravišnih dozvola bh. državljanima izdala je Njemačka – 16.523. Odmah iza Njemačke nalazi se Slovenija s više od 15.000 izdanih boravišnih dozvola (15.714). Na trećem mjestu je Hrvatska koja je prošle godine Bosancima i Hercegovcima izdala 12.996 boravišnih dozvola. Najmanje 221.576 državljana BiH u razdoblju od 2009. do 2018. godine dobilo je prvi put boravišnu dozvolu u nekoj od zemalja članica Europske unije. O trendu rasta odlaska ljudi iz BiH dovoljno govore podaci da je broj boravišnih dozvola 2009. godine iznosio 12.648, 2010. godine 11.013, 2011. godine 11.717, 2012. godine – 14.586, 2013. godine – 16.440, 2014. godine – 18.688, a 2016. godine – 26.395 dozvola.
Korona usporila odlaske
Pandemija koronavirusa samo je usporila, ali ne i zaustavila odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine. Ni događanja u svijetu ni poljuljana ekonomija Europe nisu omeli domaće radnike da, čim su se otvorile granice, bježe iz BiH, što potvrđuje i podatak da je za tri mjeseca zemlju napustilo više od 5000 ljudi, koji su dobili posao u samo dvije strane države – Sloveniju i Njemačku. U prosjeku su odlazile 1682 osobe mjesečno, odnosno 56 dnevno.