– Rastuća vojna kriza na Bliskom istoku tjera evropske zemlje da energetsku sigurnost stave na vrh prioriteta
BERLIN (AA) – Nagli porast cijena energije usljed stalnih vojnih napetosti na Bliskom istoku, produbljenih zajedničkim napadima SAD-a i Izraela na Iran i kasnijim iranskim odmazdama te zatvaranjem Hormuškog moreuza, doveo je do ozbiljne ekonomske krize u Evropi.
Zbog zastoja u isporukama i poremećaja globalnih energetskih tokova, evropske zemlje žurno provode sveobuhvatne mjere za subvencionisanje troškova energije i očuvanje ekonomske stabilnosti.
Smanjena ponuda energije dovela je do porasta cijena goriva iznad granice od dva eura po litru u nekim evropskim zemljama, što je izazvalo pritiske na troškove u svim sektorima.
Od početka američko-izraelskih zračnih napada na Iran 28. februara, cijena Brent nafte je porasla i dostigla 119 dolara po barelu, čineći energetiku glavnim prioritetom Evrope.
Iranska odmazda na katarske energetske objekte, jednog od najvećih svjetskih izvoznika ukapljenog prirodnog gasa, produbila je zabrinutost zbog opskrbe.
Ograničena energija utjecala je na cijene gasa na pumpama, dok ekonomski troškovi rata u Iranu pogađaju evropske potrošače.
Posebno u Njemačkoj i nekim drugim evropskim zemljama, cijene gasa iznad 2,32 dolara po litru izazvale su socijalne nemire, dok energetski intenzivni sektori teško posluju pod pritiskom.
Evropska komisija radi na novim poticajima i mehanizmima praćenja cijena kroz Paket za energiju građana.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je tokom samita EU lidera 19. marta u Briselu da je evropski energetski sektor osjetio najveći direktni utjecaj rata i pozvala države članice na akciju.
Ona je naglasila da mjere za cijene energije u EU moraju biti privremene, ciljne i prilagođene situaciji.
Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa rekao je da se rast cijena gasa mora ublažiti hitnim mjerama te da je Evropska komisija spremna pripremiti ciljne i privremene mjere posebno prilagođene različitim potrebama svake države članice.
Istovremeno, Međunarodna agencija za energiju upozorila je da se svijet suočava s jednom od najdubljih energetskih kriza ikad i pozvala javnost na radikalne mjere štednje, poput rada od kuće ili sporije vožnje radi smanjenja potrošnje nafte.
Vlade širom Evrope donose ključne odluke jednu za drugom kako bi osigurale sigurnost opskrbe energijom, pri čemu Njemačka upravlja procesom kroz tržišni nadzor i transparentnost.
Berlin je odlučio dozvoliti benzinskim stanicama da mijenjaju cijene samo jednom dnevno, u ponoć po lokalnom vremenu, kako bi vozačima olakšao praćenje cijena, dok su inspekcije pooštrene, a antitrust tijelima dodijeljene široke ovlasti za osiguranje tržišne konkurencije.
Italija je odlučila pružiti smanjenje poreza na gorivo od 0,25 eura po litru, dok je premijerka Giorgia Meloni uspostavila mehanizam kojim se cijene gasa na pumpi povezuju s cijenom barela sirove nafte. Italijanski finansijski ombudsman, nadimkom “Gospodin cijena”, pokrenuo je inspekcije za borbu protiv špekulacija cijenama.
Francuska je odlučila fokusirati se na direktnu pomoć po slučaju kritičnim sektorima poput transporta i ribarstva, umjesto općeg smanjenja, jer zemlja ima ograničen manevarski prostor uz javni dug od 117 posto BDP-a.
U Velikoj Britaniji regulator energije Ofgem očekuje se da će u julu podići godišnji plafon cijena sa 2.200 na 2.882 dolara, dok britanska ministrica finansija Rachel Reeves radi na ciljnim modelima pomoći kako bi smanjila PDV i ekološke poreze za najugroženija domaćinstva.
Jedna od najopsežnijih inicijativa dolazi iz Španije, gdje je lijeva koalicijska vlada u Madridu dogovorila paket podrške od 5,8 milijardi dolara kako bi ublažila ekonomski utjecaj rata, smanjivši PDV na gas, dizel, prirodni gas i električnu energiju sa 21 na deset posto.
Španski premijer Pedro Sanchez najavio je direktnu subvenciju od 0,23 dolara po litru za cijene goriva za transportne firme, poljoprivrednike i ribare.
Paket uključuje ukupno 80 mjera koje obuhvataju i regulaciju stanarina te zaštitu domaćinstava koja ne mogu platiti račune za energiju, osiguravajući da im se struja i gas ne isključe.
Cijene goriva u Španiji, s gasom po 1,98 dolara po litru i dizelom 2,13 dolara, niže su nego u zemljama poput Njemačke, a Madrid još čeka implementaciju smanjenja poreza.
Istovremeno, istočne i jugoistočne evropske zemlje također nastoje provesti direktne mjere za suzbijanje rasta cijena.
Mađarska premijer Viktor Orban rekao je da je zemlja ograničila cijenu gasa na 1,77 dolara po litru i dizela na 1,83 dolara.
Maloprodajne cijene u Hrvatskoj, Albaniji i Kosovu su porasle, a profitne marže njihovih naftnih kompanija dovedene su pod kontrolu, dok je Grčka odlučila ograničiti profitne marže na gorivo i osnovne prehrambene proizvode na tri mjeseca.