Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko potpisao je novi zakon koji mu daje doživotni imunitet od kaznenog progona i sprečava lidere opozicije koji žive u egzilu da se kandiduju na budućim predsjedničkim izborima, prenosi Gardijan.
Zakon se teoretski odnosi na bilo kojeg bivšeg predsjednika i članove njegove ili njezine porodice. U stvarnosti, to je relevantno samo za 69-godišnjeg Lukašenka, koji čeličnom rukom vlada Bjelorusijom gotovo 30 godina.
Čini se da je cilj nove mjere dodatno ojačati Lukašenkovu moć i eliminisati potencijalne protivkandidate na sljedećim predsjedničkim izborima u zemlji, koji bi se trebali održati 2025. god.
Zakon znatno pooštrava uslove za predsjedničke kandidate i onemogućuje izbor opozicionih lidera koji su posljednjih godina pobjegli u susjedne zemlje. Pravo kandidature imaju samo državljani Bjelorusije koji imaju stalno prebivalište u zemlji najmanje 20 godina i nikada nisu imali boravišnu dozvolu u drugoj zemlji.
Prema tekstu novog zakona, Lukašenko, ako ode s vlasti, “ne može odgovarati za radnje počinjene u vezi s obnašanjem svojih predsjedničkih ovlasti”.
Zakon takođe kaže da će predsjednik i članovi njegove porodice imati doživotnu državnu zaštitu, medicinsku njegu, te životno i zdravstveno osiguranje. Nakon podnošenja ostavke, predsjednik bi postao i stalni doživotni član gornjeg doma parlamenta.
Opoziciona liderka Sviatlana Tsikhanousskaya, koja je pobjegla u susjednu Litvu 2020. godine, rekla je da je novi zakon Lukašenkov odgovor na njegov “strah od neizbježne budućnosti”, sugerišući da Lukašenko mora biti zabrinut šta će mu se dogoditi kada ode s vlasti.
“Lukašenko, koji je uništio sudbine hiljada Bjelorusa, biće kažnjen prema međunarodnom pravu i nikakav imunitet ga neće zaštititi od toga, samo je pitanje vremena”, rekla je Tsikhanouskaya.
Politička opozicija u zemlji traži istragu o nestancima opozicionih političara i odvođenju ukrajinske djece iz Ukrajine.
“Pobrinućemo se da diktator bude izveden pred lice pravde”, rekla je Tsikhanouskaya, naglasivši da se u Bjelorusiji iza rešetaka još uvijek nalazi oko 1500 političkih zatvorenika, uključujući i dobitnika Nobelove nagrade za mir Alesa Bialiatskog.