Bjelorusija je oslobodila 123 zatvorenika, uključujući dobitnika Nobelove nagrade za mir Alesa Bjaljackog i istaknutu opozicionu političarku Mariju Kolesnikovu, u zamjenu za ublažavanje sankcija od strane Sjedinjenih Država.
John Coale, posebni izaslanik SAD-a za Bjelorusiju, objavio je u subotu ukidanje sankcija na potašu nakon dvodnevnih razgovora s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom u Minsku.
Bjelorusija je jedan od vodećih svjetskih proizvođača potaše, ključne sirovine za proizvodnju gnojiva.
Ovo je daleko najveće oslobađanje zatvorenika koje je Lukašenko proveo otkako je administracija Donalda Trumpa ove godine započela pregovore s bliskim saveznikom ruskog predsjednika Vladimira Putina. Zapadne zemlje su ga ranije izolovale zbog brutalnog gušenja neslaganja i podrške ruskom ratu u Ukrajini.
Odvojeno, ukrajinski centar za koordinaciju ratnih zarobljenika saopštio je da je zaprimio 114 osoba koje je oslobodila Bjelorusija, uključujući ukrajinske državljane optužene za saradnju s ukrajinskom obavještajnom službom te bjeloruske političke zatvorenike.
U saopštenju se navodi da će oslobođeni zatvorenici dobiti ljekarsku pomoć, a da će bjeloruski državljani koji to žele kasnije biti prevezeni u Poljsku ili Litvu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je među oslobođenima pet ukrajinskih državljana.
SAD, Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo nisu priznali Lukašenka kao legitimnog predsjednika nakon izbora 2020. godine, koje su opozicija i organizacije za ljudska prava proglasile namještenima. Uveli su i sankcije koje su teško pogodile privredu i dodatno izolovale dugogodišnjeg vladara, čiji glavni međunarodni saveznik ostaje Putin.
Govoreći iz Varšave, Pavel Slunkin, bivši bjeloruski diplomat, rekao je za Al Jazeeru da današnje oslobađanje zatvorenika predstavlja veliko poboljšanje odnosa između SAD-a i Bjelorusije te „preokret u politici sankcija“.
„Za Lukašenka to znači obnovu međunarodnog legitimiteta… Njegovi odnosi sa Zapadom će se poboljšati“, rekao je, dodavši da očekuje daljnje ukidanje američkih sankcija i pritisak Washingtona na Evropsku uniju da učini isto.
Bjeloruska opoziciona liderka u egzilu Svjatlana Cihanouska zahvalila je Trumpu i izjavila da Lukašenkov pristanak na oslobađanje zatvorenika u zamjenu za ustupke oko potaše dokazuje učinkovitost sankcija. Naglasila je da, iako SAD sankcije vidi kao humanitarni alat, sankcije EU-a trebaju ostati na snazi.
„Američke sankcije odnose se na ljude. Sankcije EU-a usmjerene su na sistemske promjene – zaustavljanje rata, omogućavanje demokratske tranzicije i osiguravanje odgovornosti. Ti se pristupi ne isključuju, već se nadopunjuju“, rekla je u saopštenju.
Američki dužnosnici rekli su Reutersu da je angažman s Lukašenkom dio nastojanja da ga se barem djelimično udalji od Putinovog uticaja, što je bjeloruska opozicija dosad posmatrala s velikom skepsom. Američka ambasada u Litvi dodala je da će SAD nastaviti diplomatske napore za oslobađanje preostalih političkih zatvorenika u Bjelorusiji.
„Vrlo emotivan trenutak“
Nije odmah bilo jasno kuda su se uputili svi oslobođeni zatvorenici. Dužnosnici su za Reuters rekli da je devet osoba otišlo u Litvu, a 114 u Ukrajinu.
Anaïs Marin, bivša posebna izvjestiteljica UN-a za stanje ljudskih prava u Bjelorusiji, izjavila je iz Vilniusa da je riječ o „vrlo emotivnom trenutku“. Rekla je da porodice političkih zatvorenika godinama nisu imale nikakve informacije o njihovoj sudbini.
„Držani su u potpunoj izolaciji, bez pristupa advokatima, bez telefonskih poziva i čak bez pošte. Nismo znali jesu li uopšte živi“, rekla je, dodavši da je najmanje sedam političkih zatvorenika umrlo zbog nedostatka hrane i zdravstvene njege u zatvorima.
Prema riječima njegove supruge, Ales Bjaljacki, dobitnik Nobelove nagrade za mir 2022. godine i dugogodišnji borac za ljudska prava, među onima je koji su prebačeni u Litvu. Norveški Nobelov odbor izrazio je „duboko olakšanje i iskrenu radost“ zbog njegova oslobađanja te pozvao Bjelorusiju da pusti sve političke zatvorenike.
Oslobođeni su i Marija Kolesnikova, jedna od vođa masovnih protesta protiv Lukašenka 2020. godine, te Viktar Babarika, uhapšen iste godine dok se pripremao kandidovati na predsjedničkim izborima. Kolesnikova je među onima koji su autobusom prevezeni u Ukrajinu.
„To je osjećaj nevjerovatne sreće – vidjeti drage ljude, zagrliti ih i shvatiti da smo sada slobodni. Velika je radost vidjeti svoj prvi slobodni zalazak sunca“, rekla je u videu objavljenom na ukrajinskom Telegram kanalu.
Njena sestra Tacjana Homič rekla je Reutersu da je Kolesnikova u telefonskom razgovoru zahvalila Sjedinjenim Državama i Trumpu, kao i svim zemljama uključenima u proces oslobađanja.