Bivši predsjednik Evropske centralne banke Mario Dragi upozorio je da Evropska unija mora bolje da brani samu sebe u novom svijetu kojim dominiraju rat i nemilosrdna geopolitika.
“Godinama je Evropska unija vjerovala da njena ekonomska veličina, sa 450 miliona potrošača, donosi geopolitičku moć i uticaj u međunarodnim trgovinskim odnosima. Ova godina biće upamćena kao godina u kojoj je ta iluzija nestala”, rekao je Dragi na godišnjem skupu u Riminiju, ključnom događaju u italijanskoj politici koji je povezan s katoličkom organizacijom.
Dragi, koji je prošle godine napisao izvještaj s idejama za ubrzanje ekonomskog rasta bloka, naglasio je da se Unija mora prilagoditi ako želi da opstane.
Ključni izazov dolazi od “vrlo brutalnog poziva na buđenje od strane Trumpa”.
“Morali smo da se suočimo s tarifama koje je nametnuo naš najveći trgovinski partner i dugogodišnji saveznik – Sjedinjene Američke Države”, rekao je o promjeni politike pod američkim predsjednikom.
“Isti saveznik nas je pritisnuo da povećamo vojnu potrošnju, odluku koju bismo možda ionako morali da donesemo – ali na načine koji vjerovatno ne odražavaju interese Evrope”.
Uprkos svojoj ekonomskoj moći, EU igra samo “marginalnu” ulogu u Trumpovim mirovnim naporima u Ukrajini, bila je “posmatrač” masakra u Gazi, a “Kina je jasno stavila do znanja da Evropu ne smatra ravnopravnim partnerom”.
“Evropa je loše opremljena u svijetu u kojem geoekonomija, bezbjednost i stabilnost izvora snabdijevanja, a ne efikasnost, inspirišu međunarodne trgovinske odnose”, upozorio je Dragi, takođe bivši italijanski premijer.
“Naša politička organizacija mora se prilagoditi zahtjevima svog vremena kada su oni egzistencijalni”.
Podsjećajući na svoj poznati poziv za jačanje konkurentnosti Evrope, Dragi je naveo da Međunarodni monetarni fond procjenjuje da bi, ako bi se unutrašnje barijere EU smanjile na nivo koji postoji u SAD-u, produktivnost rada bloka mogla biti za oko 7 odsto veća nakon sedam godina, piše Seebiz.
Te unutrašnje trgovinske barijere takođe čine izgradnju evropske odbrane manje efikasnom. Iako zemlje EU planiraju da povećaju svoja vojna ulaganja za 2 biliona evra do 2031.
“Imamo unutrašnje barijere koje nameću carinu od 64 odsto na opremu i 95 odsto na metale”, rekao je Dragi.
“To dovodi do sporijih tendera, većih troškova i većeg oslanjanja na dobavljače izvan Evropske unije”, dodao je.
Dragi je poručio da bi blok trebalo da izda zajednički dug kako bi povećao potrošnju na odbranu, istraživanje i razvoj, zajedničku infrastrukturu i disruptivne tehnologije. Tome su se protivile takozvane štedljive zemlje.
“Samo oblici zajedničkog duga mogu da podrže dalekosežne evropske projekte koje fragmentirani i nedovoljni nacionalni napori nikada ne bi mogli da sprovedu”, rekao je.
Vlade bi, prema njegovim riječima, trebalo da donose odluke o industrijskim i trgovinskim politikama, da smanjuju barijere i “moraju da se dogovore o tome kako finansirati značajna ulaganja koja su potrebna u budućnosti, a koja iznose oko 1 bilion do 2 biliona evra godišnje”, prenosi Bankar.me.
Brži ekonomski rast i političke reforme kako bi se obezbijedilo bolje funkcionisanje EU cijena su koju treba platiti da bi se osigurala geopolitička moć bloka.