Godinama je Chen Zhi u Kambodži bio poznat kao simbol poduzetničkog uspjeha. Kineski investitor je u zemlju stigao relativno mlad i bez velikog javnog profila, a zatim u svega nekoliko godina izgradio golemo poslovno carstvo u nekretninama, bankarstvu i turizmu. U Phnom Penhu je financirao humanitarne projekte, stipendije i donacije za državne institucije, pojavljivao se na javnim događajima uz političku elitu i predstavljao se kao filantrop koji pomaže transformaciji kambodžanskog gospodarstva. Njegova tvrtka Prince Group gradila je nebodere, luksuzne stanove i trgovačke centre, a Chen je postao jedno od najpoznatijih imena u poslovnim krugovima zemlje. Tek mnogo kasnije počele su se pojavljivati optužbe da je iza tog javnog imidža zapravo stajala jedna od najvećih međunarodnih mreža internetskih prijevara.
Uspon investitora i javni imidž filantropa
Priča o njegovu usponu i padu u mnogočemu nalikuje na scenarij kriminalističkog trilera. Chen Zhi rođen je 1987. u kineskoj pokrajini Fujian, regiji iz koje potječe velik broj poduzetnika i migranata koji su posljednjih desetljeća poslovne prilike tražili diljem jugoistočne Azije. U mladosti je vodio internet kafiće i gaming centre, a prvi ozbiljniji novac zaradio je upravljajući privatnim serverima za online igre namijenjenima kineskim igračima. Takve platforme često su nudile modificirane verzije popularnih igara i privlačile velik broj korisnika, ali su u pravnom smislu bile siva zona. Kada su kineske vlasti početkom 2010-ih počele suzbijati takve servere, Chen je napustio Kinu i preselio se u Kambodžu, zemlju koja je tada aktivno privlačila strane investitore i nudila relativno jednostavne uvjete za dobivanje državljanstva i pokretanje poslovanja.
U Kambodži je Chen brzo pronašao priliku. Godine 2014. dobio je državljanstvo kroz program za strane investitore, a ubrzo potom osnovao je kompaniju Prince Real Estate. U trenutku kada je Phnom Penh prolazio kroz snažan građevinski boom, njegovi projekti postali su sve vidljiviji dio gradske panorame. Neboderi, trgovački centri i luksuzni apartmani nicali su diljem grada, a Prince Real Estate ubrzo je prerasla u mnogo veći konglomerat poznat kao Prince Holding Group, koji je ulagao u nekretnine, bankarstvo, turizam i financijske usluge. U tom razdoblju Chen je izgradio reputaciju jednog od najagresivnijih investitora u zemlji, čovjeka koji ulaže milijarde dolara i koji ima ambiciju transformirati Phnom Penh u regionalni financijski centar.
Kako je njegovo bogatstvo raslo, rasle su i jačale i političke veze. Bloomberg piše kako je Chen donirao milijune dolara državnim institucijama i humanitarnim organizacijama, uključujući kambodžanski Crveni križ, a njegova kompanija donirala je i vozila nacionalnoj policiji. Takva velikodušnost donijela mu je prestižnu titulu “Neak Oknha”, počasni naslov koji u Kambodži označava osobu iznimnog bogatstva i utjecaja koja je značajno doprinijela državi kroz donacije. U jednom trenutku imenovan je i savjetnikom tadašnjeg premijera Hun Sena, koji je zemljom vladao gotovo četiri desetljeća. Za mnoge promatrače Chen je bio tipičan primjer novog vala azijskih investitora koji su posljednjih godina ulagali u kambodžansko gospodarstvo i ubrzali njegovu urbanizaciju.
Kako je nastajala mreža globalnih prijevara
Ipak, paralelno s tim javnim uspjehom razvijala se i mnogo mračnija priča. Američki istražitelji i međunarodne organizacije počeli su otkrivati veze između Chenovih poslovnih operacija i mreže tzv. scam centara u jugoistočnoj Aziji. Prema optužnici američkog Ministarstva pravosuđa, Chen Zhi bio je ključna figura u sustavu internetskih prijevara poznatih pod nazivom “pig butchering”. Riječ je o sofisticiranom modelu prijevare u kojem prevaranti mjesecima grade odnos s potencijalnom žrtvom – često kroz lažne romantične veze ili investicijske savjete – prije nego što je nagovore da uloži velike svote novca u nepostojeće kriptoinvesticije.
Takve operacije često su se odvijale iz posebnih kompleksa u Kambodži i drugim dijelovima jugoistočne Azije. U tim centrima radili su ljudi koji su, prema izvješćima organizacija za ljudska prava, ponekad bili prisiljeni na rad nakon što su prevarom dovedeni u zemlju. Mnogi su dolazili iz Kine, Indonezije, Pakistana i drugih zemalja, vjerujući da dolaze na posao u IT sektoru ili digitalnom marketingu, da bi kasnije bili prisiljeni sudjelovati u prijevarama. Prema američkim tužiteljima, Chenova mreža generirala je milijarde dolara prihoda, a u nekim razdobljima navodno i do 30 milijuna dolara dnevno.
Novac, kriptovalute i paralelni financijski sustav
Novac dobiven takvim prijevarama zatim je prolazio kroz složenu mrežu kompanija i bankovnih računa diljem svijeta, često završavajući u kriptovalutama. Upravo su kripto transakcije bile jedan od ključnih tragova koji su istražitelji pratili godinama. Godine 2025. američke vlasti zaplijenile su 127.271 bitcoin povezan s Chenovim operacijama – jednu od najvećih zapljena kriptovaluta u povijesti. U trenutku zapljene ta je količina vrijedila oko 15 milijardi dolara.
Optužnice i financijski dokumenti pokazivali su kako je Chenova mreža koristila stotine kompanija registriranih u različitim jurisdikcijama kako bi prikrila porijeklo novca. Računi su se, prema navodima tužitelja, otvarali u bankama u Singapuru, Tajvanu, Južnoj Koreji i drugim financijskim centrima, a novac se koristio za kupnju luksuznih nekretnina, automobila i jahti. Sam Chen živio je život globalnog milijardera, posjedujući luksuzne stanove u Londonu, Singapuru i Taipeiju, putovao privatnim helikopterom i vozio luksuzne limuzine poput Mercedes-Maybacha.
Godinama su vlasti u različitim državama dobivale upozorenja o sumnjivim transakcijama povezanim s njegovim poslovima. Banke su podnosile izvješća o sumnjivim financijskim aktivnostima, novinari su počeli objavljivati istraživačke tekstove o scam centrima u Kambodži, a organizacije za ljudska prava upozoravale su na prisilni rad u tim kompleksima. Ipak, Chenove političke veze u Kambodži činile su ga gotovo nedodirljivim. Prema nekim analitičarima, vlasti u drugim državama dugo su oklijevale pokrenuti izravnu akciju protiv njega jer bi to moglo izazvati političke napetosti s Phnom Penhom.
Politička zaštita, pritisak i konačni pad
Situacija se počela mijenjati 2025. godine kada su Sjedinjene Države i Velika Britanija uvele sankcije protiv Chen Zhija i njegovog poslovnog carstva. Američko Ministarstvo financija tada je objavilo da se radi o ogromnoj međunarodnoj mreži cyber prijevara, a američko tužiteljstvo podiglo je optužnicu za prijevaru i pranje novca. Nakon toga vlasti u više azijskih država počele su zamrzavati imovinu povezanu s njegovim kompanijama i pokretati vlastite istrage.
Konačni preokret dogodio se početkom 2026. godine. Kambodžanske vlasti objavile su da su Chen Zhi i još dvojica kineskih državljana uhićeni te izručeni Kini, nakon što mu je prethodno oduzeto kambodžansko državljanstvo. Kineska državna televizija objavila je snimku njegova dolaska u zemlju, na kojoj se vidi kako policajci izvode Chena iz zrakoplova s lisicama na rukama i crnom vrećom preko glave prije nego što ga odvode u pritvor.
Ubrzo nakon njegova uhićenja kambodžanske vlasti počele su zatvarati dijelove poslovnog carstva koje je izgradio. Pojedini projekti nekretnina morali su zaustaviti prodaju, a banka povezana s njegovim konglomeratom završila je u likvidaciji. Istodobno su tisuće radnika počele napuštati centre za internetske prijevare u Kambodži, mnogi od njih navodno nakon godina provedenih u prisilnom radu.
Pad Chen Zhija nije se dogodio iznenada, izvijestio je APnews, nego je bio rezultat nekoliko događaja koji su se poklopili tijekom posljednjih mjeseci, . Njegovo izručenje Pekingu označilo je prijelomni trenutak – u kojem je jedan od najpoznatijih poslovnih ljudi povezanih s regionalnom industrijom internetskih prijevara završio u rukama kineskih vlasti.
U pozadini svega odvijala se i šira geopolitička priča. Posljednjih godina industrija tzv. scam centara u jugoistočnoj Aziji postala je globalni sigurnosni problem jer su takvi centri ciljali žrtve u Sjedinjenim Državama, Europi i Kini. Zbog toga su Washington i Peking – inače često suparnici – počeli vršiti pritisak na zemlje regije da razbiju mreže koje stoje iza tih operacija.
Za Kambodžu je situacija postala posebno osjetljiva jer su mnogi od tih centara djelovali upravo na njezinu teritoriju, često u područjima koja su posljednjih godina doživjela nagli razvoj kasina i nekretninskih projekata. Međunarodne organizacije i vlade zapadnih zemalja sve su otvorenije kritizirale Phnom Penh zbog toleriranja takvih operacija.
Prema analitičarima koji prate sigurnosnu situaciju u regiji, upravo je kombinacija međunarodnih sankcija, financijskih istraga i političkog pritiska dovela do toga da su kambodžanske vlasti početkom 2026. odlučile djelovati. Uhićenje i izručenje Chen Zhija Kini tako je postalo simbol šireg obračuna s industrijom internetskih prijevara koja se posljednjih godina razvila u jugoistočnoj Aziji i generira desetke milijardi dolara godišnje.
Upravo zbog tog dramatičnog raspleta i sve većeg međunarodnog interesa Bloomberg je objavio opsežnu rekonstrukciju Chenova uspona i pada, pokušavajući objasniti kako je jedan poduzetnik uspio godinama graditi golemo poslovno carstvo i mrežu političkih veza prije nego što su se međunarodne vlasti konačno okrenule protiv njega.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da pad jednog čovjeka ne znači i kraj industrije prijevara u jugoistočnoj Aziji. Procjene Ujedinjenih naroda pokazuju da takvi scam centri generiraju desetke milijardi dolara godišnje i zapošljavaju desetke, pa čak i stotine tisuća ljudi.
Zbog toga mnogi analitičari smatraju da će razotkrivanje cijele mreže koju je Chen Zhi izgradio trajati godinama. Njegovo uhićenje možda jest najveći pojedinačni udarac toj industriji do sada, ali struktura koju je pomogao izgraditi – kombinacija digitalnih prijevara, kriptovaluta i međunarodnih financijskih mreža – i dalje postoji. Za vlasti širom svijeta to znači da borba protiv takvih operacija tek ulazi u novu fazu.