Foto: Pixabay
Otprilike 85 posto zgrada je uništeno i bilo je potrebno čak
50 miliona neplaćenih sati rada, 91 milijarda zlota i 600 miliona cigli
uzetih od rušenja kuća u drugim gradovima kako bi se grad vratio u
život.
Građani koji su se vraćali u grad morali su se suočiti ne samo s
razaranjima koja su se dogodila zbog oružanih borbi, već i sa svjesnim
spaljivanjem grada koje je naredio Adolf Hitler, koji je želio izbrisati
grad s lica Zemlje.
Danas, kad se šetate ulicama Starog grada, ako ne znate historiju,
teško ćete povjerovati da je sve oko vas nanovo izgrađeno, od “starih”
kuća pa do kraljevske rezidencije, koja je poznata po svojoj ružičastoj
fasadi, piše Punkufer.hr.
Lech Niemojewski, arhitekt koji je bio dio tima poslanog da pregleda štetu, dodao je u izvještaju apel u kojem je naveo:
“Poljskim arhitektima! Prijatelji, Varšava vas zove! Moramo odmah
početi s radom… Cijela država gleda u vas. Cijela zemlja računa da
ćete odmah doći služiti velikoj stvari. Gleda vas i mučenička Varšava.
Mučena, ali živa…”
Stanovnici Varšave svoj su grad dijelom rekonstruisali prema gradskim
pejzažima, ili vedutama, venecijanskog slikara Bernarda Bellotta
(1722-1780.), često nazivanog Canaletto, prema njegovom poznatijem
ujaku.
Bellotto, koji je 1768. postao dvorski slikar poljskog kralja, stvorio je prekrasne i precizne slike zgrada i trgova u Varšavi.
Upravo su njegovi radovi gotovo 200 godina kasnije korišteni za
transformaciju historijskog gradskog centra iz ruševina u ono što je
sada UNESCO-ova svjetska baština.
U prvim radovima koji su započeli u prvim mjesecima 1945. učestvovalo
je 1.400 arhitekata, urbanista, inženjera i drugih
administrativno-tehničkih radnika.
Glavni radovi uključivali su: popis oštećenja, program rušenja,
metode uklanjanja ruševina (oko 20 miliona kubnih metara materijala),
plan obnove grada 1946-1947., plan zelenih površina, popis radova
potrebnih za obnovu, brojanje građevinskog materijala i strojeva, popis
historijskih građevina i radova potrebnih za njihovu obnovu i detaljni
plan rekonstrukcije grada.
Rekonstrukcija Starog grada u njegovom historijskom urbanističkom i
arhitektonskom obliku bila je manifestacija brige i pažnje usmjerene
kako bi se osigurao opstanak jednog dijela poljske kulture.
Grad je ponovo izgrađen kao simbol pobjede i tolerancije, u kojem je
donesen prvi demokratski evropski ustav, Ustav od 3. maja 1791. godine.
Rekonstrukcija je uključivala cjelovitu rekreaciju urbanističkog
plana, zajedno sa starogradskom tržnicom, gradskim kućama, krugom
gradskih zidina, Kraljevskim dvorcem i važnim sakralnim objektima.
Rekonstrukcija Varšave bila je veliko postignuće koje se ne bi moglo
dogoditi bez žrtve, neumoljivosti i nesalomljivog duha poljskog naroda,
kao i stotina arhitekata i urbanista, koji su uprkos ponekad užasnim
životnim uslovima, poljske zime da i ne spominjemo, nastavili s naporima
da obnove grad.
Poželite li naučiti i istražiti više informacija o rekonstrukciji
Varšave nakon razaranja, posjetite varšavski muzej – Herritage
Interpretation Center, koji daje najbolji uvod u historiju Starog grada.
U njemu možete saznati mnogo o razaranju i obnovi grada, kao i o
okolnostima upisa historijskog centra Varšave na UNESCO-ov popis
svjetske baštine.
