Malokad neko u životu doživi toliko uspona i padova kao što je to slučaj s ovom ženom.
Nakon pritvora u kojem je godinama živjela i opirala se vojnoj diktaturi, da bi postala demokratski izabrana predsjednica, obožavana od svog naroda, i da bi zatim dobila Nobelovu nagradu za mir, i onda pokolj desetaka tisuća Muslimana, zbog čega izlazi pred Haaški tribunal. Teko bi izgledao život danas 74-godišnje Aung San Suu Kyi, mjanmarske predsjednice, kad bi se prepričao u jednoj rečenici. Ali o njoj je snimljeno mnogo dokumentarnih filmova, pa čak i jedan igrani koji je režirao slavni Luc Besson.
No,ovih dana Suu Kyi će morati pred Međunarodnim sudom objasniti razloge nasilja koje je mjanmarska – većinom budistička zemlja – protjerala oko 700.000 Rohinja muslimana u susjedni Bangladeš tijekom 2016. i 2017. godine. Komisija za utvrđivanje činjenica UN- a je zločine opisala kao genocid , ali Mjanmar negira optužbe i tvrde da su im cilj bili samo teroristi. Ipak, bestijalnost kojom su ubijali i mučili civile, vidio je cijeli svijet.
Tužbu protiv Mjanmara odnosno Burme, kako se zvala država kojoj je na čelu Aung San Suu Kyi, podnijela je Gambija. U tužbi se navodi da je Mjanmar počinio "genocidna djela" koja su "bila namijenjena uništavanju Rohinje kao grupe" masovnim ubojstvima, silovanjima i razaranjem zajednica, javlja CNN.
Aung San Suu Kyi, danas 72-godišnja kancelarka Republike Unije Mjanmar, desetljećima je bila simbol borbe za ljudska prava, zbog čega je 1991. godine dobila i Nobelovu nagradu za mir. O njezinom životu napisani su deseci knjiga, zvali su ju miljenicom Zapada, a vojna hunta, koja je bila na vlasti u toj zemlji sve do 2010. godine, u nekoliko ju je navrata zatvarala u kućni pritvor, u kojem je provela ukupno 15-ak godina.
Danas je Aung San Suu Kyi žalosni primjer kako revolucija jede svoju djecu. Imidž beskompromisnog borca za slobodu već joj je potpuno narušen, i kad bi morao ponovno snimati film o njezinom životu, Luc Besson bi imao mnogo teži zadatak.
Morao bi odustati od nekritičkog štovanja lika i djela aktualne mjanmarske kancelarke, koju međunarodna zajednica sve glasnije optužuje za masovno etničko čišćenje manjinskog muslimanskog stanovništva Rohinja.
Mjanmarska pokrajina Rakhina na granici s Bangladešom postala je novo krizno žarište prije tri godine, a bivša heroina i dalje šuti o progonu milijuna ljudi iz svoje, većinski budističke zemlje. Aung San Suu Kyi rođena je 19. lipnja 1945. godine u Rangunu, glavnom gradu Burme, kako se tada zvala današnja Republika Unija Mjanmar.
Bila je najmlađe od troje djece i jedina kćer Aung Sana, vojnog generala koji je predvodio borbu za oslobođenje od britanske kolonijalne vlasti.
Ustrojio je i burmansku vojsku, a postao je nacionalni heroj nakon što je ubijen u atentatu 1947., kad je San Suu Kyi imala samo dvije godine. No to nije bila jedina tragedija u njezinoj obitelji. Mlađi brat Aung San Lin utopio se još kao dječak. Nakon proglašenja samostalnosti Burme, majka Daw Khin Kyi dobila je posao u novoj burmanskoj vladi u Ministarstvu vanjskih poslova. Godine 1960. postala je veleposlanica u glavnom indijskom gradu New Delhiju. Kćer i starijeg sina Aung San Ooma je najprije školovala u Engleskoj katoličkoj školi, a onda se obitelj razdvojila.
Sin je otputovao u London i tamo stekao zvanje inženjera, a 15-godišnja kćer je s majkom otputovala u Delhi. Odmah nakon Lady Shri Ram Collegea u Delhiju, 1964. godine 19-godišnja Suu Kyi otputovala je u Englesku i nastavila školovanje na oxfordskom sveučilištu, gdje je studirala filozofiju, znanost i ekonomiju.
Više pročitajte ovdje