Iako su politički predstavnici sve tri strane u Bosni i Hercegovini proteklih mjeseci otvoreno pokazivali prijateljski odnos prema američkom predsjedniku Donaldu Trampu i njegovoj administraciji, BiH se ipak nije našla među zemljama pozvanim da se priključe novom Odboru za mir, pišu nezavisne.
Odbor za mir predstavlja novu inicijativu Trampove administracije, čiji je cilj okupljanje država širom svijeta radi zalaganja za globalni mir. U ovo tijelo pozvano je nekoliko desetina zemalja, uglavnom onih koje Tramp i njegovi saveznici smatraju politički bliskim i pouzdanim partnerima, a čiji su lideri u prethodnom periodu davali pozitivne izjave o američkom predsjedniku.
BiH pokazivala otvorenost prema Trampu
Izostanak poziva za BiH dolazi uprkos činjenici da je u Sarajevu dočekana s odobravanjem inicijativa koje dolaze iz Vašingtona. Posebno se to odnosi na interes američke kompanije „AAFS Infrastructure and Energy LLC“, čije rukovodstvo važi za blisko Trampu, da preuzme realizaciju projekta Južne interkonekcije.
Ovaj projekat dobio je i podršku Ambasade SAD u BiH, uz obrazloženje da je cilj jačanje američkog prisustva u oblasti energetike. Dodatno, Predsjedništvo BiH nominovalo je Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir, što je bila jedna od rijetkih situacija u kojoj su sva tri člana Predsjedništva imala jedinstven stav.
Region podijeljen, Albanija pozvana, Kosovo uključeno
Od zemalja regiona, poziv za Odbor za mir dobila je jedino Albanija, dok se Kosovu takođe pružila prilika da se uključi, iako na nivou Ujedinjenih nacija nije priznato kao država. Dio analitičara smatra da Tramp ovom inicijativom nastoji da, barem djelimično, preuzme ili zamijeni pojedine funkcije Ujedinjenih nacija.
Šolaja: BiH prije tema nego partner
Profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja smatra da izostanak poziva za BiH nije iznenađenje, imajući u vidu njen međunarodni status i unutrašnje probleme.
– BiH ima međunarodni protektorat, strane vojne trupe na svojoj teritoriji i izraženu političku nestabilnost. Teško je očekivati da bude pozvana u tijelo koje se bavi mirom, kada je sama po sebi konfliktna i potencijalno žarište krize – rekao je Šolaja.
Prema njegovim riječima, BiH bi prije svega morala dokazati da je stabilna država, a ključni preduslov za to je uspostavljanje povjerenja koje trenutno ne postoji.
On dodaje da se, bez obzira na formalno pozitivan odnos prema Trampu, nikada ne može sa sigurnošću znati kako bi se različiti politički akteri u BiH ponašali u okviru jednog takvog tijela.
Govoreći o Kosovu, Šolaja ističe da je riječ o političkom savezniku koji uživa snažnu i dugogodišnju podršku SAD-a, te da je poziv toj teritoriji prije svega politički motivisan.
„Možda je bolje što nismo pozvani“
Šolaja zaključuje da činjenica da BiH nije pozvana u Odbor za mir može biti i olakšavajuća okolnost.
– Neke zemlje Evropske unije su učešće odbile, Kina je inicijativu odbacila jer ostaje vjerna UN-u. U tom kontekstu, za BiH je možda čak povoljnije što nije ni bila pozvana – smatra Šolaja.