U Vašingtonu je sve manje vremena da se kompromisom u Kongresu izbegne da SAD prvi put u svojoj istoriji postanu fiskalno nesolventna država i time zadaju težak udar stabilnosti globalnom finansijskom sistemu.
Umesto da se u vremenskom škripcu – rok je idući utorak – stavovi dve strane, demokrata i republikanaca, približavaju na putu ka razumnom kompromisu, iz dana u dan se povećava konfuzija, pa je sve manje verovatno da će se postići dogovor.
S obzirom na činjenicu da je reč o najvećoj svetskoj ekonomiji i da je američki dolar rezervna valuta sveta, nije teško zamisliti posledice ovakve situacije. Upozorenja već stižu. „Japan neće biti pošteđen”, izjavio je u Tokiju Hideoši Kamezaki, član upravnog odbora japanske centralne banke. „Globalnoj ekonomiji je potrebno da se Amerikanci sporazumeju”, poruka je ministra za budžet Francuske Valeri Prekrez. Kina, najveći pojedinačni američki poverilac, još od početka ove krize upozorava da SAD moraju da vode računa o svojim obavezama.
Prilike sve više liče na onaj ciničan opis – „situacija je teška, al’ se pogoršava”. Najnovija komplikacija je u činjenici da Džon Bejner, predsedavajući Predstavničkog doma u kojem republikanci imaju većinu, ne može da obezbedi podršku svojih kongresmena za plan koji je nudio kao jedini izlaz iz krize.
U utorak uveče je otkriveno da njegov tim slabo stoji sa matematikom, pošto je iz budžetske kancelarije Kongresa stigla računica da će njegov predlog doneti manje od bilion dolara budžetskih ušteda. To je izazvalo pravu pobunu u redovima republikanskih fundamentalista u Predstavničkom domu, što je za krajnji ishod imalo Bejnerovu odluku da se o tome ne glasa dok se u međuvremenu brojevi ne koriguju.
Ali čak i da se izglasa, pa i da bude prihvaćen u Senatu, gde demokrate imaju tanku većinu (što je malo verovatno), iz Bele kuće je poručeno da će „savetnici predsedniku preporučiti da na taj zakon stavi veto”, jer predviđa samo kratkoročno podizanje kreditnog limita države – do kraja ove godine – i obavezu da nova runda političkog prepucavanja oko uravnotežavanja budžeta počne već u prvim danima 2012.
Pošto su republikanci odložili izjašnjavanje o sopstvenom planu, ni demokrata Heri Rid nije stavio na dnevni red Senata svoj predlog rešenja, koji finansiranje države obezbeđuje do kraja iduće godine, u zamenu za 2,7 biliona budžetskih ušteda (bez povećanja poreskih prihoda).
U Beloj kući se, prema nekim vestima, u međuvremenu ubrzano priprema rezervni plan koji bi bio aktiviran i na usvajanje bio ponuđen u ponedeljak ili utorak, za slučaj da se u sledeća dva dana u Kongresu ništa ne pomeri.
Trežeri, department finansija vlade, koji vodi državno knjigovodstvo, odredio je 2. avgust kao dan kada će biti dostignut apsolutni zakonski plafon od 14,3 biliona za zaduživanje države i da posle tog roka ona neće moći da ispunjava sve svoje obaveze.
Prema najavama, prvo bi bili zakinuti primaoci socijalne pomoći, da bi se bar za neko vreme isplaćivale dospele obveznice državnog duga. Ima, međutim, i procena da bi raznim manevrima moglo da se kupi nekoliko nedelja dodatnog vremena, pre nego što se dođe u situaciji da se i poverioci stave na čekanje.
Pritisak na republikance vrši i njihov unutrašnji saveznik, Američka privredna komora, koja je prošle godine svojim milionima pomogla da konzervativci steknu premoć u Predstavničkom domu i ojačaju u Senatu. Komora je podržala predlog Džona Bejnera, ali to nije uticalo na one koji svoju lojalnost duguju ultrakonzervativnom pokretu „Čajanka”.
Sve više se potvrđuje i ono što je na početku ovog zapleta bila samo „osnovana sumnja” da je ova grupa republikanaca spremna da zemlja plati svaku cenu samo da bi na idućim izborima bio poražen Barak Obama.
To je čak i otvoreno rekao kongresmen Džim Džordan iz Ohaja, koji kaže da nema ništa protiv da vlada proglasi bankrot, jer nije ubeđen da Bela kuća iznosi istinu o pravom stanju državnih finansija. „Mi hoćemo da pobedimo sada”, kaže on.
Protiv kompromisa je i Mišel Bekmen, koja se trenutno visoko kotira na listi potencijalnih republikanskih kandidata da u novembru 2012. izađu na crtu Obami. Ona izjavljuje da bankrota neće biti jer će vlada uvek naći način da servisira svoje obaveze.
Milijarder Donald Tramp, koji je prvo ušao u predsedničku trku, pa odustao, bankrot čak preporučuje kao način da se spreči da Obama dobije drugi mandat. „Kad do toga dođe, niko neće pominjati imena republikanaca, u istoriji će to biti knjiženo samo na jedno ime, Obamino”, izjavio je u Los Anđelesu.