Rat SAD-a i Izraela protiv Irana izazvao je ozbiljnu energetsku krizu u Aziji, nakon što je sukob doveo do blokade Ormusog tjesnaca – ključne tačke kroz koju je prošle godine prolazilo gotovo 90 odsto uvozne nafte za ovaj region.
Kao posljedica, cijene nafte porasle su na oko 100 dolara po barelu, što je natjeralo brojne azijske zemlje da hitno uvedu mjere štednje i ograničenja potrošnje.
Brza reakcija
Među državama koje su najbrže reagovale je Šri Lanka, koja je odlučila da uvede četvorodnevnu radnu sedmicu u javnom sektoru. Srijeda je proglašena dodatnim slobodnim danom za državne institucije, dok se ista mjera odnosi i na škole i univerzitete. Osnovne usluge, poput zdravstva i imigracije, nastavljaju da rade bez prekida. Predsjednik Anura Kumara Dissanayake poručio je da se zemlja mora „pripremiti za najgore, ali nadati najboljem“. Istovremeno, uvedeno je i racioniranje goriva – građanima je dozvoljeno 15 litara za automobile i pet litara za motocikle, uz obaveznu registraciju kroz nacionalni sistem.
Apeli građanima
Slične, iako različite, mjere primjenjuju i druge zemlje regiona. Tajland apeluje na građane da smanje potrošnju energije kroz jednostavne promjene navika, poput nošenja laganije odjeće i korišćenja stepenica umjesto liftova. U Mjanmaru je uveden sistem par-nepar za korišćenje privatnih vozila, dok je Bangladeš pomjerio ramazanske praznike na univerzitetima i uveo planirane nestanke struje kako bi se smanjila potrošnja.
Kombinacije mjera
Filipini su se odlučili za kombinaciju administrativnih i socijalnih mjera. Državni sektor je obavezan da radi od kuće najmanje jedan dan sedmično, dok je predsjednik Ferdinand Marcos Jr. zabranio nebitna putovanja i najavio finansijsku pomoć najugroženijim kategorijama – vozačima tricikala, poljoprivrednicima i ribarima, u iznosu od 50 do 84 dolara. Istovremeno, sve državne agencije moraju smanjiti potrošnju energije za petinu.
Vijetnam, s druge strane, stavlja fokus na dugoročnije promjene ponašanja. Vlasti pozivaju građane da koriste javni prevoz, dijele vozila i više se oslanjaju na bicikle, uz ograničavanje korišćenja ličnih automobila, kako bi se očuvale zalihe goriva u kriznom periodu.
Ekonomske posljedice
Mjere štednje već imaju vidljive ekonomske posljedice. Smanjena potrošnja goriva utiče na mobilnost stanovništva i transport robe, dok rast troškova energenata povećava pritisak na poslovanje kompanija, posebno malih preduzetnika. Situacija podsjeća na krizu iz 2022. godine, kada je Šri Lanka, suočena s nedostatkom deviznih rezervi, bila primorana da uvede slične restrikcije.
Azijske vlade sada pokušavaju balansirati između kratkoročnih mjera i dugoročnih strategija. Skraćene radne sedmice, ograničenja potrošnje i promocija alternativnih načina prevoza imaju za cilj da očuvaju stabilnost snabdijevanja i ublaže ekonomske udare