Nova austrijska ministrica vanjskih poslova, Karin Kneisl formalno je
ministrica bez stranke, no na mjestu prvog diplomate zemlje našla se po
pozivu austrijskih desničara i njihovog šefa Hansa-Kristijana Štrahea.
Karin Knajsl slovi kao stručnjakinja za Bliski istok i govori arapski
jezik, a upravo to je bio povod i njenim gostovanjima u brojnim
televizijskim debatama, kada se u protekle dvije godine raspravljalo o
doseljenicima i izbjeglicama iz arapskih zemalja.
U analizama koje se u austrijskim medijima ovih dana bave novom
ministricom vanjskih poslova, konstatuje se tako kako je Knajsl pri ovim
nastupima u nekoliko navrata zapamćena po kontroverznim i provokantnim
izjavama. Jedna od njih je i da su izbjeglice iz Sirije i Avganistana
većinom “privredne izbjeglice”, te muškarci između 20 i 30 godina, koji,
“frustrirani i nezadovoljni sami sobom, prouzrokuju nemire u arapskom
svijetu, jer tamo ne mogu da ispune norme koje se u konzervativnom
arapskom svijetu nameću mladim muškarcima”.
Austrijski
analitičari polaze od toga da će Kneisl svakako podržati i jednu od
najvažnijih parola nove Vlade, koja joj je na kraju donijela i probjedu
na proteklim izborima. To je zaštita granica i suzbijanje nelegalnih
migracija, te manji broj izbjeglica čija se, kako tvrde, kulturološka
pozadina nikako ne slaže sa navodnom zapadnoevropskom, koju izbjeglice,
posebno mladi muškarci, zapravo ugrožavaju.
Više razumijevanja i podrške za nacionaliste?
Karin Knajsl na Balkanu do sada nije bila posebno aktivna i još
uvijek se ne zna u kojoj će mjeri podržati stavove šefa desničara
Hansa-Kristijana Štrahea, koji otvoreno podržava politiku predsjednika
RS-a Milorada Dodika, te stavove Slobodarske stranke prema Kosovu, čiju
nezavisnost Štrahe takođe kritikuje. “Tu je naravno i pitanje Rusije, za
koju postoje velike simpatije u Slobodarskoj stranci, i to ne samo
simpatije već i petogodišnji sporazum o suradnji između Slobodarske
stranke i Putinove stranke. Imajući u vidu otvorenu anti-EU-politiku
Rusije na Balkanu ova bliskost može poprimiti opasne dimenzije po
regiju. Ne očekujem da će Austrija dirati u teritorijani integritet
zemalja Balkana, konkretno BiH, ali vjerujem da će količina
razumijevanja i čak i simpatije za političare kao Milorad Dodik biti
veće”, smatra tako politolog sa Univerziteta u Beču, Vedran Džihić.
Džihić
je takođe mišljenja da će nova austrijska vlada zadržati strogi
anti-migrantski kurs i fokusirati se na “zaštitu Evrope i domovine”, a
od ilegalnih migranata i izbjeglica. Imajući u vidu da je jedna od
glavnih predizbornih parola sadašnjeg kancelara Sebastijana Kurca bila
da je zatvorio zapadnobalkansku rutu, Džihić je ubijeđen da će njegova
vlada nastojati da u kooperaciji sa zemljama Zapadnog Balkana ojača
granice, policijske i druge sigurnosne službe u regiji, kako bi iste
bile u stanju da budu bedem koji treba da štiti Austriju i Evropu od
migracija.
“Podršku Austrije bi tada uživali oni koji rade na očuvanju
stabilnosti, neovisno o tome da li su autokratski nastrojeni i kako
vladaju u samim državama. Ovakvu vrstu pragmatizma, kojem demokratske
vrijednosti nisu centralne, je i sam Sebastijan Kurc pokazao već u
novembru 2016. godine podrškom Nikoli Gruevskom u završnoj fazi izborne
kampanje”, kaže Džihić.
Budućnost Evropske unije
Ključno
za Zapadni Balkan će svakako biti i pozicioniranje Austrije unutar
Evropske unije, kojom će ova alpska republika predsjedavati od druge
polovine 2018. godine. Novi austrijski kancelar Sebastijan Kurc istina
tvrdi, kako će nova austrijska vlada u svakom slučaju ostati na
“evropskom kursu”, no još nije jasno hoće li Austrija pri tome podržati
reforme koje bi ojačale Evropsku uniju u cjelini ili će, za šta se
zalaže evropska desnica, budućnost EU vidjeti u jačanju nacionalnih
država i autokratskih lidera. “Ova druga opcija bi bila kobna za
demokratske procese na Balkanu, i to na taj način što bi u tom scenariju
indirektno otišla i poruka u glavne gradove naše regije da su
autoritarne politike i strukture u osnovi u redu”, zaključuje Vedran
Džihić, politolog sa Univerziteta u Beču.