„UGASITE pametni telefon i vratite djetinjstvo“, bio je slogan pod kojim je Australija prije četiri mjeseca krenula u zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina. No, da li je zabrana uspjela? I rezultati i utisci su različiti.
Od obale Queenslanda do zabačenih dijelova Sjeverne teritorije, u nekim australskim domovima zaista su vidljive promjene. Pametni telefoni ujutro ostaju zaboravljeni na kuhinjskom stolu, djeca provode manje vremena na društvenim mrežama, a članovi porodice češće razgovaraju licem u lice. Vlada u Canberri tvrdi da je upravo to i bio cilj.
Australija je 29. novembra 2024. u parlamentu usvojila zakon kojim je uvedena minimalna dob od 16 godina za korištenje društvenih mreža. Zakon je počeo da se primjenjuje 10. decembra 2025, čime je Australija postala prva zemlja na svijetu s takvom zabranom.
Premijer tvrdi da zakon već daje rezultate. Osim želje da djeci „vrati djetinjstvo“, vlada je istakla da ih želi zaštititi od elektronskog nasilja i uznemirujućih sadržaja. Zabrana se odnosi na djecu i tinejdžere mlađe od 16 godina koji se nalaze u Australiji.
Oni ne smiju imati postojeći račun niti mogu otvoriti novi na većini velikih društvenih mreža, uključujući Facebook, Instagram, TikTok, Snapchat, X (bivši Twitter), YouTube, Reddit, Threads, Twitch i Kick, kao i druge platforme koje vlada odredi kao relevantne.
S druge strane, neke usluge poput Robloxa, WhatsAppa i Facebook Messengera izuzete su od zabrane. Australski premijer Anthony Albanese tvrdi da zakon već daje rezultate. Tokom božićnih školskih praznika, kaže, mladi su više vremena provodili napolju – vozeći bicikle, čitajući knjige i družeći se s porodicom. Ranije je izjavio da su društvene mreže „pošast društva“.
Platforme koje ne poštuju zakon rizikuju velike kazne. U januaru je vlada objavila da je od stupanja zakona na snagu deaktivirano, obrisano ili ograničeno više od 4,7 miliona naloga djece i mladih.
Ipak, sprovođenje zakona u praksi pokazalo se složenijim nego što se očekivalo. Odgovornost je prebačena na same platforme, koje moraju preduzeti „razumne korake“ kako bi spriječile korisnike mlađe od 16 godina da otvaraju ili zadržavaju naloge. To uključuje sisteme provjere dobi i identiteta – od prepoznavanja lica do provjere ličnih dokumenata ili bankovnih podataka.
Platforme koje ne poštuju zakon mogu biti kažnjene i do 49,5 miliona australskih dolara. Primjenu nadzire australski povjerenik za internetsku bezbjednost.
Radi potvrde dobi, korisnici su morali dokazati identitet putem bankovnog računa, procjene starosti pomoću prepoznavanja lica ili dokumentima poput pasoša ili vozačke dozvole.
Međutim, brojni roditelji tvrde da su tinejdžeri brzo pronašli načine da zaobiđu sistem. „Imam blizance i ništa se bitno nije promijenilo, osim što vlada sama sebi čestita“, napisala je jedna majka na Instagramu, dodajući da je većina mladih ubrzo otvorila nove naloge.
Tinejdžeri kažu da je varanje sistema za procjenu dobi veoma jednostavno. „Pogledao sam u kameru, malo se namrštio i rekli su da imam više od 16“, napisao je petnaestogodišnjak na Redditu. Jedna majka za australsku televiziju ABC ispričala je da su njena dvanaestogodišnja kći i njene prijateljice proglašene starijima od 17 godina samo zato što su nosile vještačke trepavice i šminku.
Neki koriste i stariju braću ili sestre da umjesto njih prođu provjeru. „Mislio sam da će zabrana biti mnogo stroža, ali na kraju je sve ispalo prilično blago, kao da se ništa nije desilo“, rekao je četrnaestogodišnji Adyan za ABC.
Učitelji su zbunjeni. Dio mladih smatra da ih zakon ušutkava. Na Redditu je jedan tinejdžer napisao da su društvene mreže „jedan od najvećih, najlakših i najpopularnijih načina na koji mladi izražavaju svoje mišljenje“, te da zabrana zanemaruje njihovu slobodu izražavanja. Zakon je nazvao „nevjerovatno glupim, manjkavim i štetnim“.
U anketi među više od 400 nastavnika, većina je rekla da se ne osjeća dovoljno spremno da se nosi s posljedicama zabrane u svakodnevnom radu. Više od 80 posto nastavnika koristi YouTube u nastavi. Iako je mladima zabranjeno imati naloge, platforma se i dalje može koristiti u učionicama, što je otvorilo pitanje nejasnih smjernica.
Zabrana ne znači potpunu digitalnu izolaciju. Djeca i tinejdžeri i dalje mogu pristupiti internetu i gledati sadržaj bez prijave. Sankcije se ne izriču djeci ili roditeljima, već platformama koje ne osiguraju poštivanje zakona.
Stručnjaci upozoravaju da je pouzdana provjera dobi tehnički zahtjevna i može dovesti do grešaka ili prikupljanja osjetljivih podataka. Dio mladih pokušava zaobići ograničenja korištenjem VPN-a ili davanjem netačnih podataka. Premijer Albanese poručuje da promjene ne dolaze preko noći.
Interes za slične mjere raste i u drugim zemljama. Španski premijer Pedro Sánchez najavio je mogućnost uvođenja zabrane za mlađe od 16 godina, što je izazvalo oštru reakciju vlasnika platforme X, Elona Muska.
U Danskoj se planira minimalna dob od 15 godina, uz mogućnost da roditelji registruju djecu već od 13. U Velikoj Britaniji Dom lordova podržao je zabranu za mlađe od 16, ali konačnu odluku donijeće Donji dom.
Na nivou Evropske unije zasad ne postoji jedinstven plan za zabranu. Iako je Evropski parlament podržao ideju minimalne dobi od 16 godina uz roditeljsku saglasnost za djecu stariju od 13, ta odluka nije obavezujuća.
Istovremeno, Brisel istražuje da li tehnološke platforme dovoljno štite mlade korisnike. Preliminarni nalazi pokazuju da TikTok potencijalno krši evropsko pravo zbog automatske reprodukcije videozapisa i izrazito personalizovanih preporuka, što bi moglo dovesti do novčanih kazni.