U međuvremenu, zategli su se odnosi izmedju Velike Britanije i Švedske sa jedne strane i Ekvadora sa druge, a kako navodi Frans pres (AFP), ekvadorski parlament je danas osudio “prijetnje” Londona da će “provaliti” u ambasadu i pozvao svoju vladu da zatraži vanredno zasedanje Savjeta bezbijednosti Ujedinjenih nacija u vezi sa situacijom.
Asanž, čiji je Vikiliks 2010. godine razjario SAD objavljivanjem diplomatskih depeša te zemlje, traži se u Švedskoj zbog navodnog silovanja i seksualnog napastvovanja dve volonterke te organizacije.
Pošto je u Velikoj Britaniji iscrpio sve pravne mogućnosti da izbjegne ekstradiciju, a uplašen da bi ga Švedska mogla izručiti SAD, sklonio se u ambasadu Ekvadora, čime je – kako ukazuje BBC – prekršio uslove pod kojima je pušten da se brani sa slobode.
Asanž je juče dobio azil Ekvadora, ali se postavlja pitanje kako će iz ambasade stići do te zemlje, s obzirom da je Britanija odbila da mu garantuje bezbjedan prolazak preko svoje teritorije.
London je, takodje, ukazao da bi mogao da posegne za svojim Zakonom o diplomatskim i konzularnim pretpostavkama iz 1987. godine, na osnovu kojeg može da opozove diplomatski status ekvadorskoj ambasadi. To bi za posljedicu moglo da ima ulazak policije i hapšenje Asanža.
Ekvador je ocijenio da bi to značilo kršenje Bečke konvencije o nepovredivosti diplomatskih predstavništava (1961).
BBC medjutim ukazuje da je zakon na koji se London poziva donijet nakon što je 1984. godine policajka Ivon Flečer ubijena hicima iz ambasade Libije. Obrazloženje zakona: potrebno je ukinuti status onim ambasadama koje se ne koriste u diplomatske svrhe.
Tadašnji političari su govorili da bi se to specijalno ovlašćenje koristilo samo ako bi se diplomatska misija “koristila… za podršku terorističkim aktivnostima”.
Čak i ako bi postojao validan pravni argument za ukidanje statusa, ostaju političke nedoumice, piše BBC, ukazujući da bi takav potez Londona stvorio opasan presedan i ohrabrio vlade širom svijeta na slično postupanje sa disidentima koji zatraže politički azil u nekoj ambasadi a optuženi su kao Asanž za neko krivično djelo.
Sa druge strane, BBC podsjeća da je britanska vlada 1988. godine iskoristila ovlašćenja iz Zakona o diplomatskim i konzularnim pretpostavkama da bi se razračunala sa skvoterima u ambasadi Kambodže.
Britanski medij takodje ukazuje na odredbu Bečke konvencije prema kojoj uživanje diplomatskog imuniteta podrazumjeva obavezu diplomatske misije da poštuje lokalne zakone i da se ni pod kakvim okolnostima ne smije miješati u unutrašnje stvari zemlje domaćina.
U vezi sa Asanžovim statusom političkog azilanta, BBC podsjeća i na Konvenciju o izbjegličkom statusu koju su ratifikovale i Britanija i Ekvador, a u kojoj se navodi da se ona neće primenjivati na osobe “u pogledu kojih postoje ozbiljni razlozi za razmatranje da se počinili ozbiljan ne-političko krivično djelo van zemlje u kojoj traže izbjeglički status” a prije no što su takav status zatražile.
Optužbe sa kojima se suočava Asanž u Švedskoj su seksualno napastvovanje i silovanje, a to je ozbiljno ne-političko krivično djelo, piše BBC.
Ovaj medij se nadalje bavi načinima da se Asanž dokopa teritorije Ekvadora.
BBC navodi da bi Asanž, ako bi pokušao da izadje i domogne se Ekvadora, mogao da izbjegne hapšenje dokle god je u vozilu sa diplomatskim tablicama, i mogla bi se desiti čudnovata pravna pozicija po kojoj bi policija mogla da zaustavi vozilo, ali ne i da ga pretraži. Opet, čak i da stigne do nekog aviona, opet bi se javila opasnost da bude uhapšen prilikom izlaska iz kola.
U javnosti je spominjana ideja da se Asanž otpremi iz zemlje u zakonom zaštićenoj “diplomatskoj torbi”. One su, medjutim, namijenjene samo za prenos zvanične dokumantacije, i teško je pretpostaviti kako bi se to primenilo na Asanža, makar i samo zato što bi britanskim vlastima brzo postalo jasno šta je u kutiji, piše BBC.
Ovaj medij na kraju ukazuje da najduži slučaj boravka nekog disidenta u nekom diplomatskom predstavništvu. Radi se o madjarskom kardinalu Jožefu Mindšentiju, koji je počev od 1956. godine 15 godina proveo u američkoj ambasadi u Budimpešti. Na kraju je uspio da se dočepa Austrije.