Foto: Anadolija
Ovosedmični nastavak izraelsko-palestinskog sukoba unio je strepnju od daljeg razvijanja nemira, a sve se dešava u vrijeme za muslimane svetog mjeseca ramazana i tokom obilježavanja velikog židovskog praznika Pesaha. U opširnom tekstu CNN analizira detalje tih događaja, donoseći stavove svih uključenih strana, kao i neovisne analitičare. Također, tekst pojašnjava koji sporazumi i pravila regulišu tamošnja muslimanska i kršćanska sveta mjesta, te kakvu ulogu Jordan igra u tome.
Izrael je saopštio da je rano u petak pogodio mete koje pripadaju palestinskoj militantnoj skupini Hamas u južnom Libanonu i Gazi, nekoliko sati nakon što su deseci raketa ispaljeni iz južnog Libanona na izraelski teritorij, za što je izraelska vojska okrivila palestinske militante.
Broj raketa ispaljenih iz Libanona bio je najveći od 2006. godine, ali nije bilo prijavljenih smrtnih slučajeva u napadima ni u Gazi, ni u Izraelu ni u Libanonu.
Šteta na svim stranama od udara bila je ograničena na zgrade, automobile i poljoprivredna zemljišta.
Do razmjene vatre došlo je nakon što je izraelska policija izvela nasilne racije u jeruzalemskoj džamiji al-Aqsa dva puta u manje od 24 sata počevši od srijede.
Međutim, situacija na terenu i dalje je napeta. U petak je u pucnjavi na okupiranoj Zapadnoj obali usmjerenoj na grupu doseljenika dok su se vozili ubijene dvije sestre i teško ozlijeđena njihova majka u onome što je izraelska policija opisala kao “teroristički napad”. Hamas i Islamski džihad pohvalili su ono što su nazvali “herojskom operacijom”. Ovogodišnje nasilje događa se u osjetljivo vrijeme i za Izraelce i za Palestince. Muslimani obilježavaju sveti mjesec ramazan, dok Židovi slave Pesah.
Nasilje se također dogodilo dok se Izrael bori s posljedicama masovnih protesta zbog kontroverzne reforme pravosuđa, koji su tek neznatno oslabili prošle sedmice nakon najavljene stanke, ostavljajući zemlju duboko podijeljenom.
U nastavku CNN donosi osvrt na razvoj situacije i zaključke zašto je ovogodišnje nasilje posebno zabrinjavajuće.
Ko drži šta pod kontrolom u Jeruzalemu?
Kompleks džamije al-Aqsa, poznat muslimanima kao Al Haram Al Sharif, treće je najsvetije mjesto u islamu i najsvetije mjesto u židovstvu, poznato u judaizmu kao Brdo hrama.
Džamija Al-Aqsa i njen okolni kompleks nalaze se u Starom gradu, u istočnom dijelu Jeruzalema, koji većina međunarodne zajednice smatra pod izraelskom okupacijom. Izrael je zauzeo Istočni Jeruzalem 1967. godine i smatra i Istočni i Zapadni Jeruzalem dijelom svoje “vječne prijestolnice”.
Sporazum o statusu quo između Izraela i Jordana regulira tamošnja muslimanska i kršćanska sveta mjesta. Ali pojedinosti sporazuma stalno se mijenjaju, kaže Mairav Zonszein, viša analitičarka za Izrael i Palestinu pri International Crisis Group, organizaciji sa sjedištem u Bruxellesu.
Izraelske policijske racije u džamiji al-Aqsa muslimani smatraju velikom provokacijom, a u prošlosti su dovodile do nasilne eskalacije. Rat između Hamasa i Izraela 2021. djelomično je pokrenut izraelskim napadom na džamiju al-Aqsa.
Prema sporazumu o statusu quo, Jordan je skrbnik kompleksa. Ali izraelska policija kontrolira istočni Jeruzalem, a Zonszein je rekla da su se izraelski napadi na kompleks povećali od Druge palestinske intifade, ili ustanka, 2000. godine.
Francesca Albanese, UN-ova posebna izvjestiteljica za okupirane palestinske teritorije, rekla je za CNN da izraelska policija provodi racije na tom području već dugi niz godina, osobito tokom ramazana, različitom učestalošću i intenzitetom.
Ono što je drugačije ovoga puta, kaže ona, jest to što se to događa tokom klime rekordnih razina nasilja između Izraelaca i Palestinaca, i zapaljive retorike prema Palestincima od strane nekih krajnje desničarskih ministara izraelske vlade.
Zašto je izraelska policija pretresla džamiju al-Aksa?
Pozivi muslimanima da ostanu u džamiji preko noći povećali su se nakon što su židovske ekstremističke grupe potakle Židove da odu do kompleksa i žrtvuju koze kao dio drevnog rituala Pesaha koji se danas više ne prakticira.
Izraelska policija saopštila je da je u srijedu upala u al-Aqsu nakon što su se “stotine izgrednika i skrnavitelja džamija (bili) zabarikadirali” unutra, dodajući da su “agitatori” na njih bacali kamenje i vatromet nakon što su ušli.
“Njihova je namjera bila izazvati nasilne nerede, posebno protiv posjetitelja Brda hrama u jutarnjim satima”, rekao je glasnogovornik policije u četvrtak, govoreći o nemuslimanima, kojima je dopušteno posjetiti, ali ne i obavljati molitve prema sporazumu o statusu quo. Neki članovi sadašnje izraelske vlade vodili su kampanju za dopuštanje židovske molitve ondje.
Videozapisi koji su rano u srijedu podijeljeni na društvenim mrežama pokazuju kako izraelska policija palicama tuče muslimanske vjernike koji su vrištali. Očevici su za CNN rekli da je policija također razbila prozore, razbila vrata i ispalila šok granate i gumene metke.
Upad je izazvao bijes u arapskim državama i kritizirali su ga izraelski saveznici, uključujući Sjedinjene Države.
Dok jurisdikcija Izraela nad istočnim Jeruzalemom nije priznata međunarodnim pravom, a Izraelcima je ulazak u džamiju al-Aqsa zabranjen sporazumom o statusu quo, opetovano je nastojao zabraniti muslimanske molitve tamo preko noći.
Ne postoji eksplicitni sporazum koji ograničava služenje molitve tokom noći u džamiji, ali glasnogovornik izraelske policije Dean Elsdunne u subotu je za CNN rekao da “muslimanima nije dopušteno biti u kompleksu tokom noćnih sati”.
Zonszein je kazala da Izrael tvrdi da postoje “sporazumi (s jordanskim skrbnicima) o tome da se ne ostaje preko noći”, dodajući da oni nisu javno objavljeni i da je malo vjerovatno da su Palestinci pristali na njih.
Uobičajeno je da muslimani tokom ramazana obavljaju noćne molitve u džamijama, u ritualu poznatom kao “itikaf”.
“Tokom godina on (itikaf) je postao još jedan alat u sukobu. Izrael ga je počeo ograničavati kada je otkrio da je to način da Palestinci izazovu trvenja sa Židovima Izraelcima”, objašnjava Zonszein.
Iako je uobičajeno da se to uglavnom čini u posljednjih deset dana ramazana, itikaf se može prakticirati u bilo koje doba godine i nije ograničen na sveti mjesec, rekao je šejh Ikrima Sabri, imam džamije al-Aqsa i bivši veliki muftija jeruzalemskog.
Izraelski mediji izvijestili su da će policija zabraniti nemuslimanima pristup kompleksu tokom posljednjih 10 dana ramazana, u skladu s prethodnim godinama.
Nakon nasilja u srijedu, Vakuf – tijelo koje je imenovao Jordan i koje upravlja muslimanskim svetim mjestima u Jeruzalemu – je izvijestio da džamija al-Aqsa “nije i neće zatvoriti svoja vrata” za one koji obavljaju itikaf molitve tokom ramazana, noću ili danju. Sabri je rekao da je vrijeme molitve isključivo prerogativ muslimanskih vlasti na mjestu.
Francesca Albanese iz UN-a rekla je da je prema sporazumu o statusu quo Jeruzalemski islamski vakuf, pod jordanskim skrbništvom, “jedino priznato tijelo odgovorno za upravljanje mjestom”.
Šta slijedi?
Izraelski udari na Gazu i Libanon do sada se smatraju relativno suzdržanim u usporedbi s odgovorom 2021. i prethodnih godina, u kojima su bile mnogo agresivnije raketne paljbe koje su ciljale Jeruzalem.
Dok sigurnosne prijetnje tradicionalno ujedinjuju Izraelce i prikrivaju domaće podjele, neki kažu da bi prevelika eskalacija mogla izazvati suprotan učinak za izraelsku vladu.
“Javnost uvijek podržava kada ove stvari počnu, uvijek postoji okupljanje oko fenomena zastave”, pojašnjava Chuck Freilich, bivši zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost u Izraelu i viši suradnik na Institutu za studije nacionalne sigurnosti (INSS) u Izraelu, dodajući da iako ograničene napetosti mogu skrenuti pozornost s kontroverze oko reforme pravosuđa, svaka daljnja eskalacija riskira narušavanje Netanyahuova imidža, osobito jer se odvija tokom blagdana Pesaha.
Netanyahuov odgovor dolazi ne samo usred domaćih nemira, već i usred zategnutih odnosa sa Sjedinjenim Državama i zaljevskim saveznicima, rekao je, dodajući da je Netanyahu općenito poznat kao oprezan u upotrebi vojne sile.
“Nada je da to može deeskalirati, ali nisam siguran da će uspjeti”, rekao je, dodajući da bi to moglo biti u interesu Hamasa i libanonskog Hezbollaha – koji uživaju podršku dugogodišnjeg izraelskog neprijatelja Irana – da “iskoristiti izraelski nered”.
“Postoji potencijal da ovo dodatno eskalira u vrijeme kada je Izrael duboko podijeljen unutar zemlje”, rekao je.