PRIJE nekoliko dana Ukrajina je napala bespilotnim letjelicama grad Sevastopolj na anektiranom poluotoku Krimu. Rusija za to smatra odgovornim SAD. Potom je tijekom vikenda bila serija terorističkih napada u južnoj ruskoj, većinski muslimanskoj regiji Dagestanu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin uvjerava građane da je Rusiji jedini neprijatelj Zapad s Ukrajinom te najavljuje odgovor na napade. Postavlja se pitanje: Stvara li Putin savez protiv Zapada? O tome su u emisiji Otvoreno govorili geopolitički analitičar Gordan Akrap i vojni analitičar Marinko Ogorec.
Akrap: Rusija će pokušati odgovornost prebaciti na Zapad
Akrap je objasnio što se to točno dogodilo u Dagestanu.
“Prema svemu sudeći dogodio se teroristički napad u organizaciji tzv. Islamske države Kavkaz. Znamo da je tzv. Islamska država vrlo labavo organizirana grupa vjerski motiviranih radikala i terorista koji djeluju na području od Bliskog istoka pa preko područja Iraka, Irana, Sirije sve do područja Khorasan – regije Irana, Afganistana i Pakistana”, rekao je Akrap.
Rekao je da bi taj napad i napad u Moskvi u ožujku ove godine na dvoranu Crocus City Hall mogli biti povezani, a povezuje ih zajednički nazivnik tzv. Islamska država. Smatra da će sada Rusija pokušati prebaciti odgovornost na Zapad.
“Međutim ne treba smetnuti s uma ni činjenicu da treba povezati ove terorističke događaje s ruskom agresijom na Ukrajinu. Naime, Dagestan je jedna od republika, odnosno pokrajina unutar Ruske Federacije koja ima relativno izuzetno visok broj mobiliziranih muškaraca koji sudjeluju u ruskoj agresiji na Ukrajinu i isto tako izuzetno velik postotak poginulih koji se vraćaju”, istaknuo je Akrap.
Dodao je da je Dagestan država koja ima nešto više od 85% pripadnika koji se izjašnjavaju kao muslimani. Velika većina su suniti, dok se na granici s Azerbejdžanom nalaze šijiti.
“Ne treba smetnuti s uma ni vjersku komponentu gdje se uz siromašno stanovništvo, uz veliku presiju središnje države, sudjelovanjem u ratu otvara manipulacijski prostor za pojedine vjerske radikale koji na takav način okupljaju oko neke drugačije ideje mlado stanovništvo obećavajući im različite pogodnosti na ovome ili onome svijetu te ih tako potiču na radikalizaciju, kao što u ovom slučaju terorizam”, naveo je.
Ogorec: Teroristički napadi u Rusiji mogući jer je fokusirana na Ukrajinu
Vojni analitičar Marinko Ogorec komentirao kako Rusija gleda na terorističke napade koji se događaju na njezinom teritoriju tijekom rata s Ukrajinom.
“Upravo zbog toga što su u velikoj mjeri fokusirani na Ukrajinu, što su na neki način orijentirali gotovo veliki dio svojih sigurnosnih potencijala na Ukrajinu, razumljivo je da ima napada jer terorističke snage koje nisu nikada u Rusiji zamrle”, rekao je Ogorec.
Podsjetio je i na prvi i drugi Čečenski rat koji je bio vrlo brutalno ugušen te rekao da su te terorističke snage tamo ostale i da su se samo pritajile.
“Naravno, prilika čini lopova, kako se kaže, i razumljivo je da teroristi sada pokušavaju u ovom interregnumu naći svoje mjesto kada snage sigurnosti više nisu toliko budne kao što su bile donedavno i kada jednostavno na prostoru same Rusije nisu toliko prisutne kao što su to bile ranije”, pojasnio je Ogorec.
Akrap: Odlučujuća bitka za Ukrajinu bit će od Hersona do Zaporižja i Melitopolja sve do Krima
Akrap je govorio o učestalim ruskim napadima na ukrajinski Harkiv u posljednje vrijeme, kao i o ukrajinskom odgovoru napadom na Sevastopolj na Krimu.
“Vidimo već duže vrijeme, otkad su i Amerikanci i Zapadni saveznici shvatili, da sve ono što je Rusija u nejavnoj komunikaciji, koja je vođena u dvije države arapskog poluotoka s predstavnicima Rusije nisu se pokazali uspješnima. Pokazalo se da Rusija ne drži do svojih riječi, pokazalo se da ona ne drži do svojih obećanja i da cijelo vrijeme pokušava igrati na argument vremena otežavajući i usporavajući obećanu pomoć koju je Zapad obećao Ukrajini.
Kad su shvatili na Zapadu da od tih obećanja nema ništa, dogodilo se jednostavno to da su Amerikanci uspješno izglasali davanje pomoći, da je Europa izglasala davanje pomoći, da se organizirala dodatna pomoć Ukrajini i da se Ukrajincima odobrilo korištenje i upotreba u obrambene svrhe, prvenstveno aktivne obrane, svih onih oružja koje dobivaju kao pomoć i na teritoriju Ruske Federacije s kojih dolaze napadi. Treba naglasiti da je Krim, bez obzira na to koliko Rusija govori da je to ipak Rusija, to je de jure teritoriji Ukrajine”, pojasnio je Akrap.
“Mislim da će se prava bitka i sudbina Ukrajine, i sudbina budućeg pregovora, odlučiti u bitci za područje Ukrajine od Hersona do Zaporižja i Melitopolja, sve do granice s Krimom. Vidimo da se Ukrajina priprema za tako nešto, a Rusi nisu neinformirani i vidi se da se i oni spremaju, čim su poslali taj svoj jedini primjerak S-500 da zaštiti Krim. Vidi se da se kuha nešto ozbiljnije i da će se vrlo vjerojatno bitka za Ukrajinu na strategijskoj razini odlučiti na tom području. Naime, ako Ukrajinci uspiju srušiti Kerčki most i ako uspiju Krim u fizičkom smislu odvojiti od Rusije, pregovaračka pozicija Ukrajine je znatno drugačija i znatno bolja”, uvjeren je Akrap.
Ogorec: Rat u Ukrajini će još poprilično dugo trajati, završetak mu se ne vidi
Ogorec je komentirao stav Moskve koja za napad na anektirani Krim izravno proziva Washington.
“Rusija ne smatra da vodi rat samo s Ukrajinom. Ona od početka tvrdi da vodi rat s NATO savezom, prije svega s SAD-om, a da je Ukrajina u stvari samo “proksi” struktura koja jednostavno daje teritorij i ljude za vođenje rata, a da sve ostalo rade zapadni saveznici, odnosno NATO snage. Tako da tim pristupom Rusija svaki oblik pomoći od Zapada prema Ukrajini tumači kao sudjelovanje u ratu te strane.
Vrhuška u Kremlju od samog početka tumači da Rusija ustvari vodi rat protiv NATO saveza, protiv Zapada. Što se tiče samog izvođenja borbenih djelovanja, za sada Rusi imaju stratešku inicijativu. Kako će se rat razvijati dalje, to je vrlo, vrlo teško procijeniti. Činjenica je samo jedna: još uvijek za sada će taj rat poprilično dugo trajati, završetak mu se ne vidi”, rekao je Ogorec.
Smatra da kada bude došlo vrijeme za sjesti za pregovarački stol da će vjerojatno i jedna i druga strana nastojati ostvariti što moguće veće uspjehe na terenu. “Za sada situacija ne ide u prilog Ukrajini”, dodao je Ogorec.
Kako se NATO priprema?
Akrap kaže kako se NATO ne priprema kao savez na razini saveza.
“Zemlje potpisnice Minskog sporazuma, zemlje potpisnice Budimpeštanskog memoranduma su između ostalog i saveznice NATO saveza i one imaju obvezu zaštititi sve one potpisnice tih sporazuma koje su postale žrtve agresije. U tom slučaju govorimo o Rusiji, koja se ne drži tih potpisanih dogovora i koja je napala Ukrajinu, koja se odrekla svog nuklearnog potencijala u zamjenu za priznanje suvereniteta i neovisnosti i teritorijalnog integriteta, uključujući teritorij Krima”, rekao je Akrap.
Naglasio je kako je to Rusija dva puta prekršila i kako zemlje saveznice imaju obvezu pomoći na individualnoj razini.
“NATO koordinira i komunicira i omogućava organiziranu dostavu pomoći i da ona ne bude stihijska. NATO, kao NATO savez, nije jedna od strana u sukobu. Nisu ni zemlje ove saveznice, nego one distribuiraju i daju pomoć. Isto kao što bi i mi, za vrijeme našeg Domovinskog rata bili smo presretni kad smo mogli dobiti nešto i kad smo, ustvari, mogli kupiti. Prema tome, NATO savez na formatu Ramsteina će se nastaviti, nastavit će se na individualnoj razini, najvjerojatnije kao što sada radi ova češka inicijativa”, pojasnio je Akrap.
Dodao je da ovo što je predsjednik Putin išao u Sjevernu Koreju po streljivo da će to i dobiti od njih.
“Ali iz Vijetnama neće dobiti, jer su već sutra tamo bili Amerikanci i Vijetnamci su rekli ne, jer se oni boje Kine više nego bilo koga drugog. Prema tome NATO savez, kao NATO savez, će biti format kroz koji će saveznice odlučivati kako će koordinirano pomagati Ukrajini u njihovoj vojnoj aktivnosti”, kazao je Akrap.