Tramp je pokazao strpljenje prema Putinu, ali jasno je da je spreman da nameće stvarne troškove ruskom predsjedniku zbog njegove nepopustljivosti.
Juče je američka specijalna jedinica zaplijenila sankcionisani naftni tanker Marinera, nedaleko od obale Islanda, čime je broj brodova koje je administracija predsjednika Donalda Trampa zaplijenila u okviru naftnog embarga protiv Venecuele porastao na četiri. Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je za novinare da je zaplena dio napora za “stabilizaciju” Venecuele.
Ako se priča pažljivije sagleda, može se uočiti drugačiji ton. Cijeli slučaj ima prizvuk Hladnog rata, uz elemente romana Toma Klensija. U širem kontekstu, uspješna akcija pokazuje da se Trampov odnos prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu znatno pogoršao.
Od Irana do Venezuele, pa pod ruskom zastavom
Tanker, ranije poznat kao Bela 1, bio je registrovan u Panami. Krajem novembra isplovio je iz Irana ka Venecueli. Nekoliko dana nakon što je posada odbila pokušaj američke Obalske straže da se ukrca, Kremlj je u žurbi dozvolio promenu zastave u rusku, zanemarujući standardne procedure koje taj postupak inače zahtjeva.
Bela 1 je potom promijenila ime u Marinera i zaplovila ka Rusiji. Nakon što je službeno registrovan kao ruski brod, američka Obalska straža obustavila je pokušaje ukrcaja. Ipak, Trampova administracija nastavila je da prati njegovo kretanje.
Ove nedjelje američki zvaničnici izjavili su da je Moskva poslala podmornicu i druge mornaričke snage kako bi pratili Marineru. Kremlj je zatražio od SAD da se povuku, naglasivši da situaciju prati “sa zabrinutošću”. Trampova administracija je ignorisala Moskvu i brod je zaplijenjen.
“Nisam oduševljen Putinom”
Tramp je otvoreno pokazao nezadovoljstvo Putinom. “Nisam oduševljen Putinom. Ubija previše ljudi”, rekao je hladnim tonom na konferenciji za novinare nakon subotnje akcije hvatanja Nikolasa Madura.
Njegovo nezadovoljstvo delom proizlazi iz toga što mu je Putin direktno lagao. Nedugo nakon posjete ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Mar-a-Lagu, Putin je rekao Trampu da je Ukrajina izvela napad dronom na jednu od njegovih kuća.
“Bio sam jako ljut zbog toga. Ne vjerujem da se taj napad dogodio, sada kada smo to provjerili”, rekao je Tramp, a nedjelju dana kasnije javno je povukao tvrdnju
Pomaci oko Ukrajine, ali bez Putina
Od Trampovog samita sa Zelenskim 28. decembra, ostvaren je konkretan napredak. Posebni izaslanik Steve Vitkof i Trampov zet Jared Kushner sastali su se sa ukrajinskim i evropskim liderima.
Dokument iz tih razgovora pokazuje da bi SAD preuzeo vodeću ulogu u nadzoru primirja, dok bi Evropa bila zadužena za raspoređivanje multinacionalnih kopnenih snaga koje bi odvraćale buduću rusku agresiju, prenosi Index. Takozvana “Koalicija voljnih” obavezala se da finansira značajno naoružavanje Kijeva i čak je nagovijestila mogućnost unapred raspoređenog oružja za brzu upotrebu u slučaju ponovnog izbijanja rata.
Za sada su to samo obećanja – ništa nije formalno potpisano ni sprovedeno. Putin nije pristao na to i verovatno nikada neće. Tramp je pokazao strpljenje prema Putinu, ali jasno je da je spreman da nameće stvarne troškove ruskom predsjedniku zbog njegove nepopustljivosti.