Šteta koju je Donald Trump nanio imidžu Sjedinjenih Američkih Država stvara prilike za Kinu, naročito u vezi s Tajvanom, smatra umirovljeni viši pukovnik kineske Narodnooslobodilačke vojske (PLA).
Govoreći za Guardian u Pekingu, Zhou Bo je rekao da Trump šteti ugledu SAD-a “više nego svi njegovi prethodnici zajedno“.
“Do kraja svog drugog mandata, vjerujem da će globalna slika Amerike postati samo još više oštećena, a njen međunarodni status samo će dodatno opasti“, rekao je Zhou. Narod Tajvana “zna da Amerika ide nizbrdo“, što bi moglo “utjecati na njihovo mišljenje” u vezi s Kinom.
U 2024. godini, Trump je rekao da bi Tajvan trebao platiti SAD-u za pomoć u njegovoj odbrani, uprkos činjenici da autonomni otok već troši milijarde dolara na oružje iz SAD-a. Navodno, Tajvan razmatra kupovinu dodatnih oružja u vrijednosti od 7 do 10 milijardi dolara ove godine, dok tajvanska vlada istražuje niz opcija kako bi stekla naklonost Trumpove administracije.
“Koliko bi Tajvanci bili sigurni u Sjedinjene Države, posebno u Trumpovu administraciju?” rekao je Zhou. “Možda će Tajvanci jednog dana razmisliti: ‘Pa, ne možemo se skloniti nigdje. Morat ćemo ostati ovdje. Možda nije loše biti član najjače nacije na svijetu’“.
Ključno pitanje – Tajvan
Zhou je umirovio 2020. godine kao viši pukovnik nakon više od 40 godina službe u PLA i Ministarstvu obrane. Sada je viši suradnik na Centru za međunarodnu sigurnost i strategiju na Sveučilištu Tsinghua, te je čest komentator na temu kineske vanjske politike. “Treba li svijet strahovati od Kine?“, objavljeno 27. marta, zbirka je Zhouovih eseja napisanih između 2013. i 2024. godine, koji se bave temama poput upravljanja odnosima SAD-a i Kine te kineskog stava o zaštiti vlastitih interesa.
Jedno od najvažnijih pitanja u odnosima SAD-a i Kine je pitanje Tajvana. Peking smatra autonomni otok dijelom svoje teritorije i zakleo se ujediniti ga s Kinom, ne isključujući upotrebu sile. U 2024. godini Tajvan je izabrao prosuverenističku Demokratsku progresivnu stranku na vlast po treći uzastopni put. Gotovo 70% ljudi na Tajvanu identificira se kao Tajvanci, a udio raste na 85% među osobama mlađim od 35 godina, prema istraživanju Pew Researcha.
Sjedinjene Države formalno ne priznaju Tajvan, ali su njegov najveći sigurnosni partner. Trumpov stav o Tajvanu bio je nejasan. Uprkos tome što je sugerirao da bi podrška SAD-a Tajvanu mogla imati svoju cijenu, on je okružen kineskim jastrebovima koji su snažno protiv kineskih zahtjeva za Tajvanom. Početkom ovog mjeseca, State Department uklonio je rečenicu iz svog informativnog dokumenta o Tajvanu u kojoj je stajalo: “Ne podržavamo neovisnost Tajvana“, što je Peking osudio.
Zhou je rekao da sudbina Tajvana nije samo u rukama tajvanskog naroda. Kineska populacija od 1,4 milijarde stanovnika daleko nadmašuje 23 milijuna stanovnika Tajvana. “Ne možemo samo razmišljati o tome što Tajvanci misle o tome. Moramo razmisliti o tome što misle ljudi na kopnu“, rekao je Zhou.
‘Kina je definitivno nezamjenjiva’
Uprkos napetostima oko Tajvana, Zhou smatra da je Trump, općenito, “prilično prijateljski nastrojen” prema Kini, napominjući da su carine na kineske uvozne proizvode koje je Trump najavio na početku svog mandata bile puno niže od 60% koliko je prijetio.
U posljednjim tjednima, Trumpove izjave o Kini bile su relativno smirene, dijelom zato što su Sjedinjene Države bile zaokupljene Ukrajinom – pitanjem koje je eksplodiralo na spektakularan način kada su Trump i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sukobili u Ovalnom uredu u petak.
U ranim danima rata u Ukrajini, zapadni lideri su se obratili kineskom predsjedniku Xi Jinpingu da iskoristi svoj utjecaj na Rusiju kako bi pomogao okončanju sukoba. No Kina je bila ekonomska žila kucavica za Rusiju, omogućujući nastavak rata. 24. februara – na treću godišnjicu invazije Ukrajine – ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je putem video poziva s Xijem. Kineski lider opisao je odnose između Kine i Rusije kao “snažne” i “jedinstvene” te “nepodložne utjecaju bilo koje treće strane”, prema kineskom priopćenju.
“Sjedinjene Države stvarno drže ključ za rješenje ovog pitanja“, rekao je Zhou, odbacujući prijedlog da Kina postaje nebitna u mirovnim pregovorima. “Kina je definitivno nezamjenjiva… Uloga Kine bit će prisutna kada dođe vrijeme za primirje“.
Zhou je rekao da bi Kina mogla odlučiti poslati mirovne trupe u Ukrajinu, zajedno s drugim evropskim zemljama koje nisu članice NATO saveza i zemljama iz globalnog juga, jer bi mirovne trupe iz NATO zemalja Rusija vidjela kao “vukove u janjećoj koži”. Kina je drugi najveći doprinositelj u proračunu UN-a za mirovne operacije, nakon SAD-a.
Široko prihvaćeno mišljenje u kineskim akademskim i političkim krugovima jest da je Kina previše kritikovana zbog svojih odnosa s Rusijom. Dvije zemlje dijele granicu od 4.200 km koja je u potpunosti dogovorena tek 2003. godine. Peking je moćniji partner u tom odnosu, ali mora balansirati i interese Moskve, tvrdi se. Odnos između Kine i Rusije “snažan je, ali nije savezništvo“, rekao je Zhou. “Opisujem to kao dvije paralelne linije. To znači da bez obzira na to koliko su blizu, one se neće preklapati“.