Aktuelna potpredsjednica SAD-a demokratkinja Kamala Harris i republikanski kandidat i bivši predsjednik Donald Trump su u mrtvoj trci, a većina anketa pokazuje da su veoma blizu u mnogim državama, odnosno na jedan do tri posto razlike, što je u granicama greške u većini anketa.
U ukupno pet anketa Trump i Harris su gotovo potpuno izjednačeni.
Trka postaje još teža kada se pogleda sedam ključnih država, takozvanih “swing states”, gdje prema anketama nominovane u prosjeku dijeli razlika od jedan posto ili čak manja. Posebno se izdvajaju četiri swing države: Nevada, Wisconsin, Michigan i Pennsylvania.
Trump, međutim, ima nešto veće vodstvo u Arizoni, Georgiji i Sjevernoj Carolini, ali čak i tamo vodi s manje od tri posto.
Rezultati po državama su na američkim predsjedničkim izborima ključni, jer za razliku od većine modernih demokratija, u SAD-u se predsjednik ne bira direktno. Umjesto toga, proces se odvija preko Izbornog kolegijuma, gdje 538 predstavnika glasa u skladu s ishodom u svojim državama.
Bilo koji kandidat treba da dobije 270 elektorskih glasova Izbornog kolegijuma da bi ostvario pobjedu. Elektori se dodjeljuju državama na osnovu njihove populacije, a većina država daje sve svoje glasove onom kandidatu koji pobijedi u državi na opštim izborima.
Međutim, u Nebraski i Maineu se ne slijedi model pobjednika, nego umjesto toga proporcionalno dijele elektore na osnovu rezultata.
Na listiću će osim predsjedničkih kandidata birači moći glasati i za sastav sljedećeg Kongresa SAD-a.
U Senatu će se birati 34 senatora. Oni se biraju na šestogodišnji mandat, a jedna trećina se bira svake dvije godine. Smatra se da će u četiri države biti neizvjesno, a to su Michigen, Ohio, Pennsylvania i Wiconsin, koje trenutno drže demokrate.
Republikanci su blagi favoriti u pogledu osvajanja većine u Senatu. Međutim, ko god izađe kao pobjednik, imaće nesigurnu većinu u Senatu od 100 mjesta. Naime, zbog proceduralnih pravila, strankama je često potrebno 60, a ne samo 51 glas za usvajanje zakona.
Svih 435 mjesta u Predstavničkom domu biće popunjeno na današnjim izborima, a kao i kod Senata, većina anketa prognozira tijesnu podjelu mandata.
Na državnom i lokalnom nivou, birači će odlučivati o nizu inicijativa i utrka od školskih odbora do glasačkih mjera na državnom nivou koje mogu imati težinu zakona. Također, vodiće se i 11 guvernerskih trka.
Svaka savezna država zasebno određuje vremenski period u kojem su otvorena birališta. Prva birališta su otvorena u Vermontu, a zadnja će se zatvoriti na Aljasci.
Vrijeme kada ćemo znati pobjednike ove godine zavisi od dve stvari – koliko su izbori blizu i koliko brzo države prebrojavaju svoje glasačke listiće.
Problem je u tome što je svaka država drugačija – neke brzo računaju zbog zakona koji ubrzavaju proces ili niske stope glasanja putem pošte, druge sporo broje jer nemaju takve zakone, ali imaju mnogo glasačkih listića za slanje poštom.
Tempo prebrojavanja glasova u 2024. godini trebalo bi da bude prilično sličan na većini mjesta, a pored toga, nekoliko država je donijelo nove zakone koji bi mogli ili da ubrzaju i ili uspore objavljivanje rezultata.
Portal navodi i da niko sa sigurnošću ne zna kada će pobjednik da bude proglašen, kao i da nepredviđeni problemi, bilo da su uzrokovani ljudskom greškom ili tehnološkim kvarovima, mogu da odlože rezultate iznad očekivanih.
Čak i u državama koje brzo prebrojavaju svoje glasačke listiće, može da potraje danima ili čak nedjeljama da se projektuje pobjednik ako su izbori dovoljno blizu.
Privremeni glasački listići i listići u odsustvu u inostranstvu, koji se obično dodaju u birački spisak nakon izborne noći, mogu da naprave razliku, ali i kandidati u tijesnoj trci mogu da zatraže ponovno brojanje, što može dodati nedelje čekanja na pobjednika.
U svakoj državi rezultati se objavljuju po drugačijem rasporedu, ali uvijek je nekoliko dana nakon dana izbora.
Tako će, na primer, u Kaliforniji, gdje gotovo svi glasaju poštom, prvi rezultati biti objavljeni izbornog dana malo poslije 23 sata po lokalnom vremenu, ali glasački listići mogu da stignu do 12. novembra i zato će biti potrebno najmanje nedjelju dana da bi se dobili potpuni rezultati.
Florida je jedna od država u kojima se najbrže prebrojavaju glasački listići i prvi rezultati iz te američke države mogu da stignu u roku od 30do 45 minuta od zatvaranja biračkih mjesta.
U Džordžiji prvi rezultati bi mogli da stignu do ponoći po lokalnom vremenu, u Vašingtonu između 23.15 i 23.30 po lokalnom vremenu, najkasnije do 26. novembra, u Njujorku prvi rezultati odmah nakon zatvaranja birališta uz napomenu da do 12. novembra mogu da stižu listići poslati poštom.
Slično je i na Aljaski, državi u kojoj će se birališta posljednja zatvoriti, prvi rezultati biće poznati vrlo brzo nakon okončanja glasanja, ali do 12., odnosno 15. novembra biće prebrojan najveći dio glasova koji stiže poštom.
Dodaje se da Aljaska koristi glasanje po rangiranom izboru, tako da će rezultati koje će biti objavljeni do 15. novembra odražavaju samo prve izbore birača.
ABC njuz dodaje i da se neće znati pobjednik u državama u kojima nijedan kandidat ne dobije većinu glasova za prvo mjesto do 20. novembra, kada se pretpostavlja da će savezna komisija napraviti konačne tabele.