– Osjećam se potpuno zatečeno. Naravno, nikada mi nije palo na pamet da bi ovo moglo biti osnova za Nobelovu nagradu – rekao je Clarke putem telefona na konferenciji za novinare Nobelovog komiteta u utorak, piše Reuters.
Kvantna mehanika je temeljno proučena na nivou izuzetno malih čestica – atoma i subatomskih jedinica, ali se često doživljava kao neobična i teško shvatljiva u poređenju s klasičnom fizikom i njenim makroskopskim zakonitostima.
Dobitnici su sredinom 1980-ih izveli eksperimente s elektronskim krugom napravljenim od superprovodnika, demonstrirajući da kvantna mehanika može utjecati i na svakodnevne objekte pod određenim uvjetima.
– Predivno je slaviti činjenicu da kvantna mehanika, stara više od jednog stoljeća, i dalje donosi nova iznenađenja. Istovremeno, ona je izuzetno korisna jer predstavlja temelj svih digitalnih tehnologija – izjavio je Olle Eriksson, predsjedavajući Nobelovog komiteta za fiziku.
Kvantna tehnologija već je sveprisutna – tranzistori u mikročipovima računara samo su jedan svakodnevni primjer.
– Ovogodišnja Nobelova nagrada za fiziku otvorila je mogućnosti za razvoj nove generacije kvantnih tehnologija, uključujući kvantnu kriptografiju, kvantne računare i kvantne senzore – navodi se u saopćenju Kraljevske švedske akademije nauka, koja dodjeljuje nagradu.
Kvantni računari koriste principe kvantne mehanike za izvođenje složenih proračuna, predviđanje ishoda i analizu podataka – zadatke za koje bi tradicionalnim računarima bile potrebne godine, pa čak i milenijumi.
Ova oblast se smatra potencijalno ključnom za rješavanje nekih od najvažnijih izazova čovječanstva, uključujući borbu protiv klimatskih promjena.
Ipak, suočava se s brojnim izazovima, poput poboljšanja preciznosti čipova, dok vremenski okviri za komercijalno održivu kvantnu tehnologiju ostaju predmet rasprava.