Konzervativni američki politički komentator Charlie Kirk ubijen je u srijedu tokom univerzitetskog događaja u zapadnoj saveznoj državi Utah, incident koji je još jednom u fokus stavio alarmantan trend političkog nasilja u Sjedinjenim Državama.
Kirk, 31-godišnji aktivista, osnovao je organizaciju Turning Point USA 2012. godine, gradeći nacionalni profil ciljajući mlađe ljude i organizirajući događaje na liberalno orijentiranim univerzitetskim kampusima.
Pucnjava je najnovija u nizu nasilnih djela koja odražavaju duboke političke podjele nacije i historiju obilježenu politički motiviranim napadima.
SAD imaju dugu i krvavu historiju političkih atentata. Četiri njihova predsjednika su ubijena. Prvi je bio američki predsjednik Abraham Lincoln, kojeg je 14. aprila 1865. godine ustrijelio simpatizer Konfederacije John Wilkes Booth u Fordovom pozorištu u Washingtonu.
Predsjednik James A. Garfield je 2. jula 1881. godine na željezničkoj stanici u Washingtonu dva puta upucan u leđa od strane nezadovoljnog kandidata za funkciju. Dana 6. septembra 1901. godine, predsjednik William McKinley je upucan iz neposredne blizine od strane anarhističkog fabričkog radnika tokom javnog prijema u Buffalu, New York.
Najnoviji atentat na predsjednika dogodio se 22. novembra 1963. godine, kada je američkog predsjednika Johna F. Kennedyja snajperom upucao Lee Harvey Oswald u Dallasu, Teksas.
Tokom 1960-ih, također su izvršeni atentati na ključne lidere poput ikone boraca za građanska prava Martina Luthera Kinga Jr. u Memphisu 1968. godine i aktiviste Malcolma X-a u New Yorku 1965. godine.
Nova era političkog nasilja
Dok su decenije prošle bez tako uspješnih atentata na visokorangirane zvaničnike, posljednjih godina smo svjedočili dramatičnom broju smrtonosnih slučajeva političkog nasilja usmjerenih na zvaničnike na svim nivoima vlasti.
Nedavni najsmrtonosniji napad na izabrane zvaničnike dogodio se u junu 2025. godine u Minnesoti. Pedesetsedmogodišnji muškarac, Vance Boelter, započeo je politički motiviranu pucnjavu, ubivši demokratsku zastupnicu Melissu Hortman i njenog supruga, te ranivši državnog senatora Johna Hoffmana i njegovu suprugu.
Nakon višednevne potrage, Boelter je uhapšen i kod njega je pronađena “lista za odstrel” s imenima 45 demokratskih zvaničnika.
U aprilu je zapaljena rezidencija guvernera Pennsylvanije Josha Shapira. Osumnjičeni je priznao da je planirao pretući Shapira čekićem.
Godine 2022. gradonačelnik Louisvillea Craig Greenberg zamalo je ubijen u pokušaju atentata tokom kampanje za gradonačelnika kada je osumnjičeni ispalio šest hitaca u kancelariji kampanje.
Slično ciljani napad pogodio je porodicu američke okružne sutkinje Esther Salas u New Jerseyju 19. jula 2020. Samoproglašeni “antifeministički” advokat, Roy Den Hollander, prerušio se u dostavljača i otišao u kuću sutkinje, gdje je upucao i ubio njenog 20-godišnjeg sina Daniela i teško ranio njenog supruga Marka.
Jedan od najznačajnijih događaja bio je napad na američki Kapitol 6. januara 2021. godine. Grupa pristalica Donalda Trumpa upala je u zgradu kako bi spriječila certifikaciju izbora 2020. godine. Pet osoba je poginulo na dan napada, a četiri policajca su izvršila samoubistvo u narednim danima.
Pokušaji atentata na nacionalne lidere
Najviši nivoi američke politike također su nedavno bili meta napada. 2024. godine, Trump se suočio s dva pokušaja atentata tokom predsjedničke kampanje. Dana 13. jula, na skupu u Pennsylvaniji, 20-godišnji Thomas Matthew Crooks pucao je iz puške tipa AR-15 s krova udaljenog 122 metra. Hici su okrznuli Trumpovo uho, ubili jednog gledaoca i ranili još dvojicu prije nego što su snajperisti Tajne službe ubili Crooksa.
Drugi pokušaj dogodio se 15. septembra, kada se 58-godišnji Ryan Wesley Routh sakrio u grmlju s puškom SKS, 274-457 metara od Trumpa na golf terenu na Floridi. Agent Tajne službe uočio je pušku i otvorio vatru, zbog čega je Routh pobjegao bez ispaljenog metka.
Drugi visoki zvaničnici suočili su se s ozbiljnim prijetnjama. U oktobru 2022. godine, suprug tadašnje predsjednice Predstavničkog doma SAD-a Nancy Pelosi, Paul Pelosi, pretučen je čekićem od strane uljeza u njihovoj kući u San Franciscu. Napadač je rekao da je namjeravao držati predsjednicu kao taoca i slomiti joj čašice koljena.
U junu 2022. godine, naoružani muškarac uhapšen je ispred kuće sudije Vrhovnog suda Bretta Kavanaugha, koji je kasnije priznao da je namjeravao ubiti sudiju.
Članovi Kongresa također su bili direktne mete napada. Dana 14. juna 2017. godine, naoružani muškarac motiviran ljevičarskim ekstremizmom otvorio je vatru na republikanske zakonodavce koji su vježbali za humanitarnu bejzbol utakmicu u Aleksandriji, Virginia. Član Predstavničkog doma Steve Scalise je teško ranjen, a još troje ljudi je povrijeđeno prije nego što je policija Kapitola ubila napadača u 10-minutnom obračunu.
Napadi na infrastrukturu i zvaničnike
Nasilje se proširilo i na infrastrukturu politike. Uredi političkih stranaka, i demokrata i republikanaca, više puta su napadnuti. U jesen 2024. godine, muškarac je u tri odvojena navrata pucao na ured demokrata u Tempeju, Arizona, a kasnije je pronađeno preko 120 komada oružja.
U martu 2025. godine, sjedište Republikanske stranke (Grand Old Party) u Novom Meksiku u Albuquerqueu bilo je meta sumnje na podmetanje požara. Ostali incidenti uključivali su bacanje zapaljive bombe na ured Republikanske stranke u Sjevernoj Karolini 2016. godine i ponovljene akte vandalizma na urede demokrata širom zemlje.
U tom periodu je također došlo do vala napada povezanih s Teslom i njenim izvršnim direktorom, Elonom Muskom, nakon njegovog povećanog angažmana u politici. Početkom 2025. godine, prodajna mjesta i stanice za punjenje bile su meta Molotovljevih koktela, podmetanja požara i vandalizma u više američkih država.
Konačno, sam demokratski proces je napadnut. Izborni radnici suočili su se s valom prijetnji smrću i zastrašivanja od 2020. godine, što je dovelo do masovnih ostavki. U 2024. godini, sumnjivi paketi koji su sadržavali bijeli prah poslani su izbornim službenicima u osam država, a kutije za glasačke listiće su zapaljene.