OČITO je kako Sjedinjene Američke Države razmatraju izravno sudjelovanje u sukobu Izraela i Irana, koji je počeo 13. lipnja kad je Izrael izveo napad na Iran, pri čemu je gađao stotine vojnih i nuklearnih ciljeva s ciljem sprječavanja Teherana da razvije atomsko oružje.
Iran je uzvratio ispalivši stotine projektila i dronova. Riječ je o najintenzivnijem obračunu ovih država do sada, koji bi se dodatno mogao rasplamsati ako SAD uđe u rat.
Trumpovi suradnici podijeljeni
Američki predsjednik Donald Trump jučer je održao gotovo 90-minutni sastanak sa svojim timom za nacionalnu sigurnost kako bi procijenio mogućnost priključivanja izraelskim napadima na Iran.
Trumpovi savjetnici nisu suglasni oko napada. Neki upozoravaju da bi američka intervencija “potpuno promijenila” tijek rata. Kritičari mogućeg napada upozoravaju na rizik od širenja sukoba na cijelu regiju i potencijalno uvlačenje SAD-a u dugotrajni sukob na Bliskom istoku.
Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamenei, upozorio je Amerikance kazavši da bi “svaka američka vojna intervencija zasigurno prouzročila nepopravljivu štetu”. Sky News je prenio izjave neimenovanih američkih dužnosnika kako je Iran spreman napasti američke baze i imovinu na Bliskom istoku ako se Amerika odluči uključiti u sukob.
Amerika treba Izraelu
Američka pomoć Izraelu potrebna je za uništenje nuklearnih postrojenja u Iranu, što je i cilj izraelskih napada. Do napada je došlo dan uoči ključnih pregovora Irana i SAD-a o iranskom nuklearnom programu.
Izraelski napadi na iranska nuklearna postrojenja nanijeli su značajnu štetu objektima poput Natanza i Isfahana, ali ključni kompleks Fordow, duboko ukopan unutar planine, ostao je gotovo netaknut.
Stručnjaci i izraelski dužnosnici ističu da jedino američka vojska raspolaže specijaliziranim bombama GBU-57, koje mogu prodrijeti dovoljno duboko da unište Fordow. Te bombe može nositi samo američki bombarder B-2 Spirit.
No, jasno je kako bi ulazak SAD-a u sukob radikalno redefinirao geopolitičku dinamiku regije, eskalirao vojnu konfrontaciju do razine širokog regionalnog rata, destabilizirao političke saveze i izazvao ozbiljne ekonomske poremećaje s globalnim posljedicama, čineći cijeli Bliski istok epicentrom nove, višedimenzionalne krize.
Avdagić: Iran nije smatran američkom prvom prijetnjom
Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić za Index govori da bi ulazak Amerike u sukob izazvao jako mnogo posljedica.
“Teško je predvidjeti sve posljedice do kojih može doći. Dok razgovaramo, u Americi traje debata treba li se Amerika uključiti ili ne. Nadam se da nisam jedini koji primjećuje da oni koji su bili za izolacionizam i ‘America first’ politiku su protiv, a proizraelski lobi za priključivanje. Točno se vidi kako se dijele po tom pitanju oni koji podržavaju Trumpa”, rekao je Avdagić.
Pitamo ga što bi uopće bio američki cilj.
“Nisam gledao aktualnije ankete, ali kad se Amerikance ranije pitalo što globalno vide kao prijetnju, Iran nije bio prvi. Trumpova retorika po pitanju Bliskog istoka bila je da nemaju tamo što raditi. Što Amerika dobiva time? To je doista veliko pitanje.
Zanimljivo je da je Trump bio smatran posrednikom dogovora oko dugotrajnog mira uz taj nuklearni sporazum, to je trebala biti jedna pozitivna priča, sad vidimo da se odlučuje o ratu. I dalje se nadam da on može biti i dalje taj posrednik dogovora koji će donijeti mir”, objasnio je.
Moguće zatvaranje Hormuškog tjesnaca je bitno za cijeli svijet
Analitičari upozoravaju da je jedna od realnih opcija u slučaju eskalacije sukoba blokiranje Hormuškog tjesnaca od strane Irana. Ovaj uski morski prolaz povezuje Perzijski zaljev s otvorenim morem te kroz njega svakodnevno prolazi oko 20% ukupne globalne potrošnje nafte i više od trećine svjetskog ukapljenog plina.
Takav scenarij smatra se ozbiljnom prijetnjom globalnoj energetskoj sigurnosti, jer bi blokada tjesnaca odmah uzrokovala dramatičan rast cijena nafte i plina te poremetila svjetska tržišta.
Faktor su zemlje Bliskog istoka, ali i Rusija i Kina
Tu je i kontekst regionalnih i globalnih relacija. Analitičari ističu i mogućnost da Iran aktivira svoju mrežu saveznika i proxy skupina, poput Hezbollaha u Libanonu i Huta, što može dovesti do napada na Izrael i američke ciljeve.
Saudijska Arabija, UAE i Irak pokušavaju izbjeći uvlačenje u sukob, balansirajući između sigurnosnih priprema i diplomatskih inicijativa prema Iranu i Izraelu.
Rusiju i Kinu smatra se iranskim saveznicima. Rusija i Iran posljednjih su godina izgradili blisko strateško partnerstvo, osobito nakon početka rata u Ukrajini, kada je Teheran Moskvi počeo isporučivati dronove i vojnu opremu. Iz Kremlja su već oko ovog sukoba poručili da je svijet “milimetrima udaljen od katastrofe”.
Osim političkih i vojnih posljedica, svaki daljnji razvoj sukoba nosi i ozbiljan rizik od humanitarne katastrofe, s mogućim velikim brojem civilnih žrtava i valovima izbjeglica.
“Teško je predvidjeti neki dobar scenarij”
Avdagić je nastavio o mogućim posljedicama američkog uključivanja u sukob.
“Osim mogućeg zatvaranja Hormuškog tjesnaca, moguće je i ciljanje američkih baza, da o civilnim žrtvama ne govorimo, to je naravno uvijek najgori scenarij. Može li američki napad dovesti do pada režima u Iranu? Teško je predvidjeti, skeptičan sam, ali nije nemoguće. Što bi uopće značio pad režima i što se događa nakon toga? Puno je scenarija, ali teško mi je predvidjeti neki dobar.
Sjećamo se kaosa koji je nastao u Iraku nakon rušenja režima i koliko je tu bilo ljudskih žrtava. No iranski režim se ne može braniti, znamo na koji brutalan način je gušio građanski aktivizam. Ne može se reći da nije bilo povoda za izraelski napad, jer iranska retorika je konstantno bila u formi objave rata. U svakom slučaju, ne vidim da je ovo područje američki prioritet”, rekao je.
“Ovoj je dramatičan povijesni trenutak”
“Dakako da je tu i kontekst globalnih odnosa, poput Rusije i njezina savezništva s Iranom. Zatim, tu je i Kina sa svojim interesima. Ne zaboravimo i islamski svijet, gdje podjele između šijita i sunita nisu jednostavne. Pitanje je i može li doći do nekih asimetričnih napada”, kaže.
Ističe da je tema iznimno kompleksna i da je tu jako puno varijabli koje je teško uopće i pobrojati.
“Nevjerojatno je koliko ta odluka može preusmjeriti svijet u jednom ili drugom smjeru. Kako ja to vidim, radi se o mogućem potpunom poremećaju globalnih odnosa. No ja ne baratam svim informacijama, postoje ljudi koji znaju informacije nama nedostupne. Ovo je jedan vrlo dramatičan povijesni trenutak”, zaključio je Avdagić, piše Index.hr